Događaji

10. veljače 1978.

Predavanje osnovnoškolcima povodom proglašenja planine Velebit našim prvim rezervatom biosfere

Predavanje osnovnoškolcima povodom proglašenja planine Velebit našim prvim rezervatom biosfere
NP Paklenica

Planina Velebit 1978. godine uključena je u UNESCO-ovu Svjetsku mrežu rezervata biosfere. Velebit, najveća planina u Hrvatskoj, proteže se uzduž Jadranske obale formirajući impresivan prirodni krajolik.

Sa svojih 145 km dužine i širine od 10 do 30 km, Velebit dominira pejzažom svojim strmim uzvisinama koje se izdižu iz mora i blagim padinama koje se spuštaju prema ličkoj visoravni. 

Planina Velebit je tipična krška planina, bogata raznolikim krškim pojavama, od površinskih kao što su ponikve i doline, do podzemnih fenomena poput dubokih jama i špilja. Unatoč oskudici vode na površini, masiv Velebita krije ogromne rezerve slatke vode​​.

Velebit je 1978. godine uključen u UNESCO-ovu Svjetsku mrežu rezervata biosfere u sklopu programa Čovjek i biosfera (MAB), što svjedoči o njegovoj globalnoj važnosti za očuvanje biološke raznolikosti i promicanje održivog razvoja​​​​.

Program "Čovjek i biosfera" (MAB) UNESCO-a je međuvladin znanstveni program koji teži uspostavi znanstvene osnove za poboljšanje odnosa između ljudi i njihovog okruženja.

Kombinira prirodne i društvene znanosti s ciljem poboljšanja životnih uvjeta ljudi i očuvanja prirodnih i upravljanih ekosustava, promičući inovativne pristupe ekonomskom razvoju koji su socijalno i kulturno prihvatljivi te ekološki održivi.

Njegova Svjetska mreža rezervata biosfere je dinamična i interaktivna mreža mjesta izvrsnosti koja promiče sklad između ljudi i prirode za održivi razvoj putem participativnog dijaloga, dijeljenja znanja, smanjenja siromaštva i poboljšanja dobrobiti ljudi, poštovanja kulturnih vrijednosti i sposobnosti društva da se nosi s promjenama, navodi UNESCO.

Prirodni park Velebit obuhvaća dva nacionalna parka - Paklenicu i Sjeverni Velebit, te niz drugih zaštićenih područja s posebnim statusom kao što su strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi, poznat po svojim dubokim speleološkim objektima​.

Za Velebit je karakteristična visoka biološka raznolikost, s oko 2500 opisanih biljnih vrsta, od kojih je stotinjak endemično, navodi Whc unesco. Raznolikost staništa, od morskih obala do planinskih vrhova, omogućila je razvoj specifične flore i faune. Među endemima se ističe endemska vrsta pijavice (Croatobranchus mestrovi), koja živi isključivo u dubokim jamama Nacionalnog parka Sjeverni Velebit​​.

Program UNESCO-a Čovjek i biosfera (MAB) promiče važnost postizanja ravnoteže između očuvanja biološke raznolikosti i potreba za razvojem lokalnih zajednica. Rezervati biosfere unutar ovog programa promoviraju rješenja za uravnoteženi odnos između zaštite biološke raznolikosti i njezine održive upotrebe, kroz tri osnovne funkcije: očuvanje, razvoj i logistiku​.

Osim svojih prirodnih vrijednosti, Velebit posjeduje i bogato kulturno naslijeđe koje svjedoči o ljudskoj prisutnosti od prapovijesnih vremena do danas, posebno u nižim dijelovima planine s blažom klimom. Na Velebitu se nalaze vrijedna arheološka nalazišta iz kamene i željezne dobi, dok su tradicionalne gospodarske aktivnosti uključivale stočarstvo i šumarstvo.

Velebit nije samo važan za znanstvenike i stručnjake, već i za brojne posjetitelje koji dolaze uživati u njegovim prirodnim ljepotama, bilo kroz planinarenje, istraživanje špilja ili jednostavno promatranje raznolikog biljnog i životinjskog svijeta.

Njegovo uključivanje u UNESCO-ov program Čovjek i biosfera dodatno potvrđuje globalnu vrijednost ovog jedinstvenog prirodnog bisera Hrvatske.

Povodom proglašenja našeg rezervata biosfere
Povodom proglašenja našeg rezervata biosfere održano je predavanje za učenike 6. razreda OŠ Starigrad, objavio je Nacionalni park Paklenica.


Kako mi koristimo naš prostor?
Kako zarađujemo za život u rezervatu biosfere?
Ova gore navedena pitanja su bila dosta zanimljiva učenicima. Učenici su saznali brojne zanimljivosti o našoj planini te su se upoznali s tri temeljne funkcije rezervata biosfere i to:
Zaštitnom funkcijom-koja se temelji na očuvanju bioraznolikosti kroz očuvanje ekosustava, krajobraza te genetske raznolikosti unutar vrsta.
Razvojnom funkcija-ekonomski razvoj koji je ekološki i sociokulturno održiv.
Logističkom funkcija-osiguravaju podršku istraživanju, praćenju stanja, edukaciji i razmjeni informacija o zaštiti i održivom razvoju na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini.

Djeca su se upoznala sa načinom upravljanja prostorom primjenom tri zone unutar rezervata biosfere kroz gore navedene funkcije te sa staništima koja se nalaze unutar rezervata biosfere.
 


Reci što misliš!