I ove godine, kao i nekoliko proteklih, proveli smo opsežno istraživanje i prikupili dostupne podatke iz većine naših gradova o izdvajanjima za stipendije.

Brojke kojima raspolažemo kažu nam kako je čak trećina gradova u aktualnoj pedagoškoj i akademskoj godini povisila, a otprilike podjednako toliko njih i snizila, ukupna izdvajanja namijenjena stipendiranju školaraca i studenata.

Među njima za stipendije svojih učenika i studenata (nakon Zagreba naravno) najviše izdvajaju Varaždin, Koprivnica, Biograd na Moru, Vinkovci, Dubrovnik, Vukovar.

Biograd na Moru, baš kao i lani, pak, prednjači stipendijskim izdvajanjem po glavi stanovnika.

Poreč dodjeljuje najvišu učeničku, Umag najvišu studentsku stipendiju, a prosječno 74 hrvatska grada za stipendije studenata i učenika u 2024. izdvaja – 173.204 eura ili pojedinačno po stipendisti 143,039 eura.

Ulaganja u mlade, znanje i obrazovanje apsolutno je dobro planirani ulog u budućnost i  najbolja moguća investicija, a ne puki proračunski trošak. To polako, ali čini se sigurno, shvaća i u praksi primjenjuje i glavnina hrvatskih gradova. 

Danas su stipendije stoga obavezna stavka u manje-više svim gradskim budžetima. Nema ih tek nekoliko gradova, pa i oni to uglavnom pokrivaju subvencioniranjem kamata učeničkih ili studentskih kredita.

Prebirući po prikupljenim podacima, nailazimo na popriličnu šarolikost u konceptima stipendiranja, uvjetima, kriterijima, pojedinačnim i ukupnim iznosima, koje gradovi izdvajaju za stipendije iz Proračuna. Potonji se iznosi kreću od 11.300 do 5.786.800 eura koliko izdvaja Grad Zagreb.

No, kako Zagreb administrativnom specifičnošću i naročito ‘težinom’ blagajne ne možemo realno uspoređivati s ostalim gradovima, i u ovoj ćemo ga demografskoj priči promatrati kao zasebnu kategoriju istraživanja.

Biti školarac ili student- posebno ako se stručno ili akademsko znanje i zvanje  stječe izvan vlastitog prebivališta- odavno, a naročito danas u doba progresivne recesije, inflacije i općenito galopirajućih troškova života, znači i pretpostavlja značajnu financijsku stavku za prosječnu obitelj u RH.

Upravo iz toga razloga stipendija, osobito u nekim izdašnijim slučajevima, nudi konkretan oslonac kako samim učenicima i studentima, tako i njihovim roditeljima. Naime, uz podršku ove vrste, ipak se koliko-toliko kvalitetnije rješava pitanje prehrane i stanovanja,  a povremeno je i lakše priuštiti kakav izlazak s društvom, odlazak na utakmicu, koncert ili neku drugu željenu sitnicu u svakodnevnici studenata i školaraca.

Iako usporedba apsolutnih iznosa često i nije relevantna ukoliko se ne stavi u omjer s Proračunom, navest ćemo da preko 20 analiziranih gradova u zemlji izdvaja za stipendije iznad 100.000 eura, a  njih 40 i više iznad 50.000 eura. Gledajući ‘per capita‘ , gradski budžeti namijenjeni studentima i učenicima kreću se po stanovniku od 1 i nešto do preko 60 eura.

Koliko njih, na kakav način, i u kojim konkretnim iznosima za tu namjenu izdvaja sredstava, provjerili smo u novom sveobuhvatnom istraživanju u kojemu smo prikupili brojčane podatke iz sedamdesetak hrvatskih gradskih uprava. Istražili smo koliko naši gradovi izdvajaju za stipendije, koliki su maksimalni iznosi učeničkih i studentskih stipendija u aktualnoj akademskoj godini, tko ima najviša godišnja stipendijska ulaganja s obzirom na broj stanovnika, i tko je najviše u odnosu na proteklu godinu podigao ukupan proračunski, ali i pojedinačni iznos mjesečnih potpora školarcima i studentima.

Evo i što nam kažu brojke i podaci iz promatranih gradova

Osim Zagreba, značajnu svotu novca za svoje učenike i studente u ovoj je godini osigurao Grad Varaždin – 500.000 eura, koji u 2024. dijeli iznosom 10 posto više stipendije učenicima, odnosno 13-16 posto više studentima. Slijedi  Grad Koprivnica koji je za stipendije osigurao – 396.348 eura.

Nakon njega na rang-listi ukupnih stipendijskih izdvajanja slijede Grad Biograd na Moru – 367.000 eura, Grad Vinkovci – 314.000 eura, Grad Dubrovnik – ravno 300.000 eura, Grad Vukovar – 292.307, Grad Čakovec – 286.297, Grad Solin – 262.519, Grad Rovinj – 226.900, a Top 10 zaokružuje Grad Rijeka– 222.000 eura.

Budući je riječ o apsolutnim iznosima, sasvim logično u tablici prednjače redom veliki gradovi, među koje su se uspjeli ‘ugurati’ tek srednji po veličini Vinkovci, Solin i Rovinj, ali i Biograd na Moru, koji je jedini u tom vrhu iz kategorije ‘malih gradova’ te uvjerljivi prvak po ‘per capita‘ stipendijskim izdvajanjima.

Iznad pola milijuna eura za stipendije u svojoj blagajni osigurala su dva analizirana grada, Zagreb i Varaždin, preko 200.000 eura izdvaja točno 10 gradova, između 100.000 i 200.000 eura – 11, između 50.000 i 100.000 – 22 grada, a najviše ih se za koje raspolažemo brojkama smjestilo u skupini između 20.000 i 50.000 eura.

U odnosu na broj stanovnika, uz lidera Biograda na Moru (65.52 eura ‘per capita’), ističu se izdvajanjima za stipendije i Hvar – 30.33, Rovinj–17.50, Belišće –16.43, Obrovac-15.78, Komiža– 15.06, Opatija – 15.02, Koprivnica – 13.87, Vukovar – 12.61 i Buzet – 12.15 eura po glavi stanovnika.

Među vodećih deset na tom polju već su standardno poziciju opet zauzeli redom ‘mali’ i ‘srednji’ gradovi, uz usamljenu ‘veliku’ Koprivnicu, no stipendijska je stavka u proračunu postala nezaobilazna konstanta u gotovo svim gradovima i među najistaknutijima demografskim mjerama, kojih se, podsjetimo i sada, većina, nisu odricali, a niti ih, barem ne značajnije, korigirali ni uslijed korona krize u razdoblju 2020. – 2022.

Kod stipendija, iznad 12 eura po stanovniku izdvaja navedenih 10 gradova, između 10 i 12 eura po glavi stanovnika – 9 gradova, najviše ih ipak- između 3 i 10 PC eura- 44 analizirana grada.

Podjednako gradova povisilo i snizilo stipendijska izdvajanja

Po 23 grada iz našeg istraživanja- dakle podjednako njih- podiglo je i snizilo u 2023./2024. ukupna nominalna izdvajanja za stipendije svojih učenika i studenata u odnosu na 2022./23.

Pozitivno je da su iznosi porasta ipak nešto veći nego kod smanjenja iznosa (ukupno za 46 analiziranih gradova: 472.443 – 393.298 eura). Povećanja se kreću od +268 do +101.555 eura (prosječno- 19.685 eura), a sniženja od -100 do -166.747 eura.

Na istom ukupnom iznosu izdvajanja kao i lani ostalo je 26 promatranih gradova. Maksimalne studentske stipendije povisilo je čak 60 analiziranih gradova, isti iznos zadržalo – 35, a snizilo samo njih – 7. Kod maksimalnih učeničkih stipendija ‘plus’ bilježi 39, na istom iznosu kao prošle godine ih je – 18, a sniženom tek- 2. 

Prema očekivanju, rekorder po visini učeničke stipendije je nekako i razumljivo Grad Zagreb – 360 eura. Njega slijedi Grad Poreč, u kojem najviše stipendije za školarce iznose 160 eura, Grad Rijeka i Grad Čazma učenicima mjesečno dijele po 150 eura, Dubrovnik daje 145 eura, Hvar – 135, Buzet-120, Solin– 119, Nova Gradiška, Rab i Samobor – 110 eura.

Ravno 100 i više eura mjesečne stipendije školarcima daje točno 20 promatranih gradova, između 80 i 100 eura dodjeljuje 15 gradova, iznos između 50 i 80 eura  školarci dobivaju u 22 grada. Prosječna najviša učenička stipendija u RH, prema dostupnim podacima iznosi 89.42 eura.

Najveće nominalno povećanje pojedinačnog iznosa maksimalnih učeničkih stipendija u 2024. prema 2023. ima Buzet (+67 eura), u vrhu su i: Solin (+40), Čabar (+34), Duga Resa i Crikvenica (+30), Rovinj (+28), Gospić (+27), Grubišno Polje i Kastav (+20), Cres i Klanjec (+17 eura).

Iza Zagreba s 500 eura, Umag i ove godine, kao i lani, uvjerljivo predvodi listu ostalih gradova po izdvajanjima za maksimalne pojedinačne stipendije studenata budući da studentima mjesečno isplaćuje – 417 eura.

U tome ih slijede  Koprivnica– 240 i Makarska – 232 eura, Rovinj- 230,  Dubrovnik– 220 Poreč – 216, Obrovac -212, Novigrad – 210, Benkovac, Biograd na Moru, Hrvatska Kostajnica, Križevci, Novska, Otočac, Skradin, Rijeka i Hvar – po 200 eura.

  Između 150 i 250 eura isplaćuje studentima mjesečno za stipendije iz proračuna  37 u našem istraživanju promatranih gradova, između 100 i 150 eura 65 gradova, između 50 i 100 eura 52 grada.  

U Top 10 maksimalnih je iznosa i studentskih i učeničkih stipendija – zanimljivo- čak 7, odnosno 8,  priobalnih gradova. Prosječna najviša učenička stipendija u RH, prema podacima iz promatranih gradova iznosi 142.66 eura.

Benkovac redovitim studentima daje mjesečnu stipendiju od 100 eura, a onima koji studiraju zanimanja koja su u tom gradu deficitarna, konkretno logopediju i edukacijsku rehabilitaciju, 200 eura.

Ustvari, tako stoji u objavljenom natječaju, u kojemu je bilo predviđeno i stipendiranje prijeko potrebnih deficitarnih zanimanja konkretno u gradskoj predškolskoj ustanovi Dječji vrtić Bubamara. Međutim no ove godine, kao ni lani, za tu kategoriju nije stigla niti jedna prijava kandidata!