U uvalu Saharun na Dugom otoku, okrenutu prema jugu, more je ovoga vikenda izbacilo dvanaest uginulih morskih kornjača, glavatih želvi. Prema prvim procjenama, riječ je o odraslim jedinkama teškima pedesetak kilograma. Stručnjaci bi tek trebali utvrditi što je uzrok pomoru tih životinja.

Na zastrašujuć prizor uginulih životinja prvi je naišao mještanin Vedran Petešić, koji i inače za jakoga juga obilazi uvalu Saharun i okolni dio obale.

- Nažalost tih dvanaestak jedinki želvi je tako unesrećeno da je to bilo baš sablasno vidjeti na plaži Saharun. kako ja često obilazim to područje vidim da je ta uvala baš pogibeljna za kornjače, posebno te glavate želve koje se u zimskom periodu ne mogu izvući iz tog plitkog prostora, kao da uđu u neki sistem koče, mreže. Nažalost, bile su to sve velike jedinke od kojih su neki primjerci bili i do 40-50 kilograma, kratko nam je ispričao Petešić. 

Odmah je obavijestio nadležne službe, pa je već danas biologinja Morana Bačić iz Javne ustanove za zaštićene dijelove prirode Natura Jadera na terenu. Dok se ne obavi autopsija teško je reći koji je mogući uzrok pomora.

- Morske kornjače prezimljuju na dnu. Njih eventualno može dignuti ribarska mreža ili koča, nešto da ih digne s dna i onda se one napola "probude" i dok ne dođu k sebi tu je ta opasnost. Ali da baš toliki broj odjednom, dvanaest kornjača da su uslijed juga uginule udarom u obalu - teško. naravno, sada slijedi protokol koji postoji za morske kornjače, za morske sisavce i ribe hrskavičnjače, tako da u ovom slučaju dok ne pošaljemo kornjače na autopsiju nećemo znati točan razlog uginuća, kaže uz ostalo Bačić. 

Iako je vrijeme lovostaja dr.sc. Željko Mihaljević s Hrvatskog veterinarskog instituta ne isključuje mogućnost da je do pomora došlo zbog ribolovnih alata ili susreta s plovilima.

- Prema dosadašnjim iskustvima najčešći uzrok uginuća velikoga broja glavatih želvi na Jadranu je interakcija s ribolovnim alatima. Budući da se radi o lovostaju vrlo je teško govoriti o interakciji s ribolovnim alatima, posebice ribarskim mrežama, ali ne možemo isključiti. Druge teorije koje se javljaju da ih je jako jugo izbacilo na obalu nekako ne idu u prilog tim velikim plivačima da ih jugo izbaci. Vrlo je malo vjerojatno da će se nešto takvo dogoditi. Osim interakcije s ribolovnim alatima u obzir dolaze kolizije s plovilima, odnosno neki drugi nepoznati uzroci koje tek trebamo utvrditi nakon obdukcije ovih životinja, rekao nam je dr. Mihaljević.  

Obdukcija ostataka uginulih želvi obavit će se upravo na Hrvatskom veterinarskom institutu.

- Pregledat ćemo sve životinje bez obzira u kakvom stanju bile, jer se radi o velikom broju jedinki na jednom uskom području. Izuzet će se svi organi i tkiva za eventualne toksikološke analize i daljnje molekularne analize, dodaje dr. Mihaljević. 

Prema nekim procjenama u Jadranu obitava oko dvadeset tisuća glavatih želvi.

Sudeći po masi od pedesetak kilograma, uginule kornjače na Dugom otoku spadaju u mlađu populaciju, još uvijek nespremnu za razmnožavanje.