Na putu prema jugu, na autocesti A1, morate proći kroz tunel Sveti Marko. Mještani vjeruju da je uklet jer je izgrađen ispod groblja strog preko 100 godina. Uklet ili ne, u blizini ili u njemu, nesreće su česte

U blizini tunela Sveti Marko u subotu rano ujutro dogodila se stravična prometna nesreća u kojoj je poginulo troje, a ozlijeđeno 12 ljudi. Pretrpani terenac mađarskih tablica probio je središnju ogradu na autocesti i zabio se u auto riječkih tablica. Bračni par iz automobila je poginuo, a njihov sin lakše je ozlijeđen. Život mu više nikada neće biti isti. Poginuo je i stranac iz terenca čiji identitet još nije otkriven. To je, na žalost, samo jedna u nizu prometnih nesreća koje su se dogodile u blizini ili u tunelu Sveti Marko.

U lipnju 2009. na 46. kilometru autoceste A1 Zagreb-Split u smjeru Rijeke, skupocjeni automobil zabio se u potporni stup na ulazu u "ukleti" tunel i zapalio se. U njemu je izgorjelo troje ljudi. Nije bilo tragova kočenja, a svjedoci su rekli da je izgledalo kao da juri 200 kilometara na sat.

U travnju 2017. prije tunela Sveti Marko u smjeru Karlovca, vozač kamiona udario je u automobil ispred sebe koji je sletio izvan kolnika i prevrnuo se. Vozač automobila je poginuo, a suvozač je ozlijeđen.

I mogli bismo tako nabrajati...

Gradnja tunela uznemirila je duše

Tunel Sveti Marko izgrađen je ispod groblja starog preko 100 godina. Mještani vjeruju da je gradnja tunela uznemirila duše koje su odgovorne za nesreće. Na brdu iznad rijeke Dobre, u blizini groblja, nalazi se crkva Svetog Marka u naselju Gornje Stative. Pretpostavlja se da datira iz srednjeg vijeka.

Pitali smo prometnog stručnjaka Željka Marušića što misli o tome. Na početku razgovora naglasio je da ne postoji ukleto.

"Praznovjerje u prometu, kao i u drugim sferama, nema realno utemeljenje. Nije, dakle, riječ o ukletom tunelu, nego o sklopu negativnih utjecaja, koji su vezani za vidljivost i prianjanje na kolnik, koje je pak uvjetovano kondenzacijom i smrzavanjem vlage zimi te dodatnim štetnim utjecajem povećane koncentracije ispušnih plinova u tunelu, te na ulascima i izlascima iz njih. Svaki ulazak u tunel izaziva stres za vozača, koji mnogi ne osjećaju, ali podsvjesno pogoršava reakcije i potiče na nepravilno ponašanje", rekao je Marušić i objasnio kako to posebno osjete strojovođe brzih vlakova jer u velikom stroju prilaze "točkici u horizontu" koja je zapravo ulaz u tunel. Međutim, oni prolaze posebne psihološke pripreme za takve situacije.

"Naglo se mijenjaju uvjeti vožnje, prije svega vidljivost i prianjanje. Povećana se vlažnost u kombinaciji s nakupinama ugljikovih spojeva na asfaltu (koje smanjuju trenje), uslijed povećane koncentracije ispušnih plinova otežava prianjanje gume na asfalt, produžava zaustavni put i rizik zanošenja vozila, gubitka kontrole. Kad se sve to spoji u negativnoj kombinaciji nastaje opasna situacija", rekao je stručnjak i savjetovao:

"Najvažnije je brzinu prilagoditi uvjetima vožnje, poštivati ograničenje brzine i minimalni razmak od vozila ispred (33,3 m pri 60 km/h, 44,4 m pri 80 km/h, 55,6 m pri 100 km/h), a na skliskoj cesti voziti dodatno smanjenom brzinom i povećanim razmakom. Treba izbjegavati pretjecanje te, posebice, koristiti mobitel u vožnji, jer distrakcija koja nastaje zbog njegova korištenja vrlo je opasna pri ulasku i vožnji tunelom. Tada treba izbjegavati i ostale okolnosti koje smanjuju usredotočenost na vožnju - namještanje klima ili videouređaja, razgovor sa suputnicima, konzumiranje napitaka i hrane…"

"Premda praznovjerje nema nikakvo realno utemeljenje, ono kod praznovjernih osoba može imati negativan utjecaj kad nailaze na 'ukleti tunel' te im savjetujem da ignoriraju takve pomisli, a voze sporije i opreznije", zaključio je Željko Marušić.

Kod nekoga će praznovjerje izazvati pojačanu opreznost, a kod nekoga možda nepotrebnu paniku.