Predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je u srijedu se povećanja plaća mogu očekivati u slijedeća tri mjeseca s tim da, rekao je, plaće već rastu već sada, u veljači za siječanj, nakon stupanja na snagu porezne reforme.

Nova godina donijela je niz promjena. Svi zakoni koji su od 1. siječnja stupili na snagu imaju temeljni cilj - povećanje socijalnog i gospodarskog standarda građana te potporu gospodarstvu, rekao je premijer Plenković u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada".

Kada je riječ o zakonu o plaćama u državnoj i javnoj službi, koji pokriva 240.000 ljudi, naglasio je da je tu napravljena jedinstvena reforma koju se nitko nije usudio te je prašuma koeficjenata, osnovica i dodataka i drugog, svedena na uspredive razine plaća u državnoj i javnoj službi,.

"Zakon je stupio na snagu prekjučer i sada ćemo pristupiti usvajanju dvije uredbe, jedna za javne službe, a druga za državne službe. Te dvije uredbe će stupiti na snagu do kraja veljače, tijekom ožujka će se donijeti odgovarajuća rješenja na temelju novih propisa i vjerujem da će nove plaće biti će isplaćene u travnju za ožujak", rekao je. 

"Povećanja plaća možemo očekivati u sljedeća tri mjeseca, ali nemojmo zaboraviti, plaće već sada rastu - u veljači za siječanj, nakon stupanja porezne reforme", rekao je premijer i podsjetio  da su božićnice rasle s 232 eura na 300.

"Sada u siječnju ide veća plaća zbog porezne reforme, zbog novih uredbi plaća u ožujku i još smo uveli novu pravo - uskrsnicu od 100 eura. A prije toga smo osnovicu dignuli za 5 posto u dogovoru sa sindikatima. Što smo duže tu, to je naš dijalog sa sindikatima i poslodavcima bolji", ocijenio je.

Radi daljnjeg rasta plaća i rasterećenja poduzetnika izmijenjeno je devet poreznih zakona, raste minimalna plaća, a na povećanje plaća utjecat će i ukidanje prireza, dodao je. 

"Mislim da će tek s vremenom, kako ljudima budu dolazile plaće, građani postati svjesni koja je lokalna sredina išla na manje oporezivanje rada, a koja taj prostor koji je Sabor na prijedlog Vlade omogućio nije iskoristila", ustvrdio je.

Spomenuo je i novi Zakon o inkluzivnom dodatku, koji je osobito važan za osobe s invaliditetom te dodao da je za njega to prioritet uz izdvojeni novih pola milijardi eura u proračunu, a na pitanje je li moguće da sva djeca ostvaruju pravo na dječji doplatak, Plenković je odgovorio da tu treba voditi računa o cenzusu, da dječji doplatak koristi onima s manjim prihodima, a da je s promjenama obuhvaćeno dvije trećine djece.

Hrvatska je u fazi povijesne obnove i investicijskog ciklusa

Kreditni rejting, kaže, u prošloj godini bio je najbolji ikad. 

"Investicijski kreditni rejting četiri stupnja više nego kada smo krenuli u 2016. Plus pozitivni izgledi, po sve tri agencije. Drugo, smanjujemo udio javnoga duga u BDP-a. Imali smo skok u vremenu COVID-a i nakon toga se krivulja vraća. Ja vjerujem da bi mogla biti ispod 60 posto u 2024., 2025. godini, što bi bilo sjajno", rekao je Plenković.  Dodao je i da je kupovna moć građana veća nego je bila prije te napomenuo da doprinos u tom balansu trebaju dati svi gospodarski segmenti.

Što se tiče EU fondova, rekao je da se netko trudio da ih pribavi. "Od čega se obnavljaju Zagreb i Banovina, nisu ti novci pali s neba. Mi smo se izborili", rekao je i dodao kako je u tijeku i ogromni infrastrukturni ciklus diljem Hrvatske koja je u fazi povijesne obnove i investicijskog ciklusa.

"Do 2030. mi je cilj kao premijera da svako središte županije ima približno jednake šanse", rekao je i dodao da je to bit modernog suverenizma - realizirati strateške nacionalne ciljeve s osnaženim međunarodnim položajem. "To je ono što cijelo vrijeme govorim, a ne kao što govore smiješni politički akteri da bi slušali Bruxelles nego da na pametan način napraviš dobro svom narodu i svojoj zemlji. To je bit", rekao je dodajući da mora raditi distinkciju u odnosu prema floskulašima.

Kada je riječ o korupciji koje istražuje Ured Europskog javnog tužitelja, rekao je da je to želja svih EU država, među kojima i hrvatske Vlade, da se to bolje kontrolira. "Nitko se od nas ne zalaže za to da bi netko kasnije zloupotrijebio sredstva koje mu je Vlada osigurala. I mi smo tu najzainteresiraniji, najoštriji prema bilo kakvoj nepravilnosti korištenja proračunskih sredstava i europskih sredstava", dodao je.

Osvrnuo se i na optužnicu protiv zadarskog župana Božidara Longina, rekavši kako smatra da se radi o bizarnom slučaju. On tvrdi da je to nesporazum, USKOK ima neku drugu tezu. Međutim, dodao je, nije dobro u ponašanju bilo kojeg dužnosnika doći u poziciju da netko tko gleda sa strane, smatra da se time zloupotrebljava položaj ili dužnost koja ima. Ne vidim tu neku štetu nastalu za proračun, ali pustimo neka to ide svojim putem, dodao je.

Kada je riječ o aferi Mreža, ponovio je da je to koruptivna afera aktera koji nemaju veze s HDZ-om. "To je afera Mosta i pojedinca koji je zalutao u Vladu", rekao je i dodao da je to stoga razriješeno i "odmah i bez empatije".