Grad Šibenik se nalazi u Top 10 gradova (7.) po ukupno (146.289.556 kuna – 2.17 posto udjela) povučenim EU sredstvima u razdoblju 2014.-2022. Nedavno smo proveli i objavili analizu uspješnosti povlačenja EU sredstava za 2022., sad smo napravili i izračun povučenog EU novca, za razdoblje od 2014. do 2022., na temelju podataka Ministarstva financija o konsolidiranim proračunima.

Šibenik je u EU financijskoj perspektivi 2014. – 2022. iznimno učinkovito iskoristio fondove koji su mu bili na raspolaganju. U proteklom razdoblju je realiziran čitav niz kapitalnih projekata, među kojima su: ‘Revitalizacija područja Tvrđave sv. Ivana’, ‘Hrvatski centar koralja Zlarin’, ‘Studentski dom Palacin’ i ‘Integrirana mobilnost na području grada Šibenika’.

Tvrđava sv. Ivana, najveća i najkompleksnija šibenska kopnena utvrda, otvorila je vrata posjetiteljima u lipnju 2022. nakon šest godina temeljite obnove impresivnog zdanja.

Prostire se na gotovo 19 tisuća kvadratnih metara, a riječ je o najvećem ikad dodijeljenom projektu Gradu iz EU fondova. Iste godine uspostavljen je sustav javnog gradskog prijevoza u okviru projekta ‘Integrirana mobilnost na području grada Šibenika’. Projekt je financiran sredstvima Europske unije te su ukupni prihvatljivi troškovi iznosili 86.807.848,05 kuna, dok su EU bespovratna sredstva iznosila 73.786.670,83 kuna.

U ovoj godini završen je i svečano otvoren ‘Hrvatski centar koralja Zlarin’. Projekt uspostave ovog inovativnog centra u kojem je na zanimljiv način ispričana priča o stoljetnoj tradiciji koraljarstva na otoku Zlarinu vrijedan je 3.2 milijuna eura. Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije u okviru Operativnog programa ‘Konkurentnost i kohezija 2014.-2020’.

Isto tako, u 2023. otvoren je Studentski dom Palacin. Novoizgrađeni dom s ukupno 332 ležaja najvrjedniji je infrastrukturni projekt u  Šibeniku i Šibensko-kninskoj županiji vezan uz visoko obrazovanje, ukupna vrijednost mu je 11.328.702,31 eura, kod čega je iz Europskog fonda za regionalni razvoj osigurano 10.057.535,34 eura.

Svakako treba izdvojiti i Centar za poduzetništvo i nove tehnologije Trokut, koji je novo sjecište, odredište i digitalno srce grada Šibenika. Supermoderni coworking i poduzetnički prostor površine 2.084 metara četvornih namijenjen je prvenstveno startupima, freelancerima i digitalnim nomadima u IT industriji, kao i edukaciji svih dobnih skupina u području IT-a. Ukupan iznos projekta iznosio je 27.722.245,10 kuna, od čega je Grad Šibenik ostvario 20 milijuna kuna bespovratnih EU sredstava.

Od ostalih projekata koje valja uvrstiti je i Veteranski centar u Šibeniku. Kapacitet mu je 2.500 korisnika na godinu kojima su na raspolaganju 142 kreveta. Centar je sagrađen na mjestu nekadašnje vojarne Bribirskih knezova.

Prostire se na 5.800 metara četvornih, sadržava bazen, nogometno, košarkaško i tenisko igralište, boćalište te parkiralište, a sagrađen je u sklopu Operativnog programa ‘Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.’. Ukupna vrijednost projekta, koji je proveden 1. siječnja 2023., iznosila je gotovo 329 milijuna kuna, kod čega je 85 posto sufinancirano iz Europskog fonda za regionalni razvoj- napominju nam iz Grada.

Grad Šibenik – što s punim pravom često ističu Željko Burić i Gradska uprava-  jedan je, inače, od rijetkih gradova u Hrvatskoj s cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom, a sve u skladu s načelima održivog razvoja.

Riječ je o Regionalnom centru gospodarenja otpadom Bikarac, strateški jednom od najvažnijih i najvećih EU projekata Grada, budući da predstavlja mnogo više od komunalne usluge- sufinancirala ga je Europska unija iz Kohezijskog fonda, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i Grad Šibenik, a bio je vrijedan oko 240 milijuna kuna.

Grad se u veljači 2023. godine prijavio na ‘Poziv za urbana područja za provedbu ITU mehanizma u financijskom razdoblju 2021.-2027.’, objavljen iz Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU, koje je izvršilo pregled i provjeru prihvatljivosti prijave, a Gradu je dodijeljena odluka kojom se utvrđuje urbano područje Šibenik kao područje u kojem će se provoditi ITU mehanizam u RH. Urbanom području Šibenik na raspolaganju je 22.000.000 eura bespovratnih sredstava što će Grad Šibenik iskoristiti za realizaciju projekata Centra za mlade i Prometno-logističkog centra javnog gradskog prijevoza.

Kao dio urbanog područja Šibenik sredstva će ostvariti i Grad Skradin i Općina Bilice za realizaciju vlastitih projekata. Nakon procesa prioritizacije projekata odabiru se projekti za financiranja.

Među ostalim EU projektima koji se trenutno provode na području Šibenika valja izdvojiti i projekt fotonaponskih elektrana na krovovima javnih zgrada u Šibeniku, projekt ‘Dječji pogled na svijet’, kao i regionalni znanstveni centar ‘RASTEM’, SPINE i URBACT IV.

Grad Šibenik je osvojio sredstva- u 100-postotnom intezitetu potpore – i za projekt ‘Energetska obnova zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku’, ukupne vrijednosti 1.478.016,58 eura. Istovremeno su osvojena sredstva za energetsku obnovu Gradske knjižnice ‘Juraj Šižgorić’ u Šibeniku, ukupna je vrijednost projekta 3.102.082,53 eura, a intenzitet potpore također 100 posto. Uz to, Grad Šibenik je dobio sredstva za projekt ‘Energetska obnova OŠ Petra Krešimira IV. Šibenik’. Uz 80 posto inteziteta potpore, ukupna vrijednost projekta 3.942.326,44 eura.

Grad Šibenik je prijavio projekt ‘Unaprjeđenje postojeće infrastrukture tenis centra Šubićevac’, koji obuhvaća izgradnju dvorane, i prateće zgrade tenis centra Šubićevac. Cilj ulaganja je unapređenje, inovativnost, digitalna i zelena tranzicija postojeće sportske infrastrukture u korist razvoja turizma sadržajima visoke dodane vrijednosti.

Ukupna je vrijednost projekta 6.361.464,03 eura, intenzitet potpore 100 posto, a projekt se nalazi – navode iz Grada- u prvoj fazi postupka dodjele bespovratnih sredstava – evaluacija projekta. Također, prijavljene su i energetske obnove Dječjih jaslica ‘Tintilinić’, Športskog centra ‘Ljubica’, OŠ Petra Krešimira IV. i Vatrogasnog doma u Zatonu.

Grad  namjerava sagraditi i Centar za mlade koji se uklapa u strateško opredjeljenje Grada Šibenika i razvija prostor za visoko obrazovanje i mlade na istoku grada. Bivša vojarna ‘Bribirski knezovi’ bit će prenamijenjena te će se u dijelu vojarne smjestiti društveno-sportski sadržaj koji će obuhvaćati koncertnu dvoranu, sportsko–penjačku dvoranu, prostor za radionice i skate park.

-Naš pristup uvijek slijedi ideju da svaki poduhvat mora koristiti krajnjem korisniku, odnosno našim građanima. Ustrajemo u inovacijama, uvijek težeći održivom razvoju, kako bismo osigurali dugoročnu podršku i prosperitet naše zajednice. Naš uspjeh u privlačenju europskih sredstava nije plod slučajnosti, već rezultat posvećenog i planskog rada.

Temelji se na kvalitetnom i strateškom razvoju grada, koji ne ovisi isključivo o trenutačnim resursima. Ključni faktor našeg prosperiteta leži u valorizaciji kulturne i povijesne baštine, što poboljšava kvalitetu života lokalnog stanovništva i potiče stvaranje novih radnih mjesta- poručuju iz Grada Šibenika.

Kao primjer dobre prakse, bili domaćini konferencije ‘Dani regionalnog razvoja i EU fondova’

Šibenik je početkom mjeseca u Ulici Stjepana Radića dobio zanimljiv, duhovit i nadasve atraktivan mural oslikan u povodu konferencije „Dani regionalnoga razvoja i EU fondova“ koja se održala u Šibeniku od 7. do 9. prosinca 2023., kao i desete obljetnice članstva Republike Hrvatske u EU.

„Mural su izradili umjetnici skupine Graffiti na gradele na inicijativu Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, a ideja nam je da se naprave i u drugim hrvatskim gradovima kako bismo dodatno ukazali na uspješne priče financirane EU fondovima.

Šibenik smo odabrali kao prvi grad jer je izvanredan primjer pozitivnih učinaka, ali i zato jer je domaćin naše godišnje konferencije koja će biti posvećena iskustvima korisnika i završetku proteklog programskog razdoblja. Koristim ovu priliku i da pozovem sve one koji mogu da dođu u subotu 9. prosinca i besplatno obiđu znamenite šibenske tvrđave te da se pridruže programu koji organiziramo od 10 do 13 sati na Poljani“, izjavio je Šime Erlić, ministar regionalnog razvoja i EU fondova.

U sklopu „Dana regionalnog razvoja i EU fondova“ bilo je riječi o uspješnom povlačenju sredstava, ali i o izazovima koji su pred sustavom kako bi se nastavilo s dosadašnjom praksom. Na konferenciji, koja se održala u Konvencijskom centru u Amadria parku, priređeno je i predstavljanje ITU mehanizma u svih 22 grada, među kojima je i grad Šibenik.

„Zadovoljstvo nam je još jednom biti domaćinom ove velike konferencije i to baš u godini kada Hrvatska zaključuje financijsku omotnicu 2014.-2020. te jubilarnoj godini našeg EU članstva. Europski fondovi promijenili su Šibenik na bolje, a naš je cilj njihovo korištenje i u budućnosti“, kazao je tom prilikom gradonačelnik Željko Burić.

Mural oslikan u gradskoj četvrti Vidici izradili su umjetnici iz kolektiva Graffiti na gradele, a glavni motiv su mu revitalizirane šibenske tvrđave i ulaganje u kulturu kao primjer benefita ulaska Hrvatske u EU. Inicijator i naručitelj projekta je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU.