Većina građana u blagdansko vrijeme tradicionalno uživa uz stolove koji su prepuni delicija. Iako je riječ o razdoblju u kojem naglašavamo zajedništvo i obitelj, hrana ne igra malu ulogu u toj cijeloj priči. No ipak dobar dio onog što se pripremilo nakon blagdana se pokvari ili završi u smeću. Dok jedni ne mare za bacanje, drugi gladuju.

Raskošan blagdanski stol i užitak koji nam je često prioritet za sobom donosi nuspojave, a to je – prenatrpani hladnjak. Recept na kraju uvijek isti – hrana se pokvari ili baci u smeće.

“Samo da ne fali” ili “neka se nađe”,  fraze su koje često vjerno slijedimo zanemarujući činjenicu da u stvarnosti pretjerujemo.

“Sigurno da je hrana simbol imanja, dobrobiti, materijalne sigurnosti i na taj način mi komuniciramo da smo nakon naporne godine, stresnih razdoblja zaslužili jedno obilje”, kaže nutricionist Nenad Bratković.

Svaki građanin Hrvatske godišnje baci 71 kilogram hrane

Mi nismo ni blizu osviješteni koliko treba određenih resursa. Sav put, energija da bi se ta hrana uopće uzgojila, a kamoli da dođe do stola, što se dogodilo s njom da smo blagoslavljeni tog puta i uzimamo puno toga zdravo za gotovo”, rekla je Marina Matijević iz inicijative “Ja Bolji Građanin”.

U Hrvatskoj se godišnje baci oko 286 tisuća tona hrane, od čega bi se 129 i dalje moglo iskoristiti. Nutricionisti napominju da postoji način kako zadržati blagdanski duh bez neiskorištenih gomila ostataka hrane.

“To su jako velike brojke hrane koje se bacaju, više od trećine je svjetski prosjek, ali za blagdane možemo slobodno reći reći da je to 50 posto svega što se spremi za jesti, završi u smeću jer se ne pojede”, rekao je Branimir Dolibašić, nutricionist.

Svaki građanin Hrvatske godišnje baci 71 kilogram hrane. Najviše bacamo meso, voće, a zatim ostalo povrće i krumpir. I to zato što najčešće previše kupujemo i kuhamo.

“S druge strane, istraživanje pokazuje da mi neke namirnice bacamo jer gubimo interes za njima. Očito kupujemo preobilno, neracionalno i na taj način educirajući sebe, djecu, zajednicu, ne pridnosimo samo boljoj ekološkoj svjesti nego zahvalnosti prema resursima koje imamo”, rekao je Bratković.

Glavni razlog za bacanje hrane u 43 posto slučaja je taj što se hrana pokvari. Bacanjem hrane u smeće odlazi i novac koji smo na istu potrošili.

Dok jedni bacaju, drugi gladuju. U pučkoj kuhinji Dobri dom svakog se dana podijeli 1750 obroka, međutim, građani tamo ne mogu donirati svoje viškove.

“Zbog izuzetno visokih i čvrsto postavljenih javnozdravstvenih, sanitarnih, higijenskih protokola gdje nam namirnice građana, ugostiteljskih objekata ili udruga ne smiju uči u radni proces kako ne bi ugrozili zdravlje naših korisnika”, objašnjava Alen Župan, ravnatelj ustanove Dobri dom.

Ipak, uvijek ima onih kojima je hrana potrebno. U zagrebačkoj Heinzelovoj ulici već dva mjeseca završava dio upotrebljive hrane. U listopadu se otvorila prva banka hrane namijenjena socijalno najugroženijima, a takvih je oko 700 u Zagrebu. Darivanjem hrane, osim što iskazujemo znak pažnje, darujemo i nešto oko čega smo se potrudili.