Koordinacija hrvatske obiteljske medicine u četvrtak je ocijenila da je sustav javnog zdravstva podbacio jer je epidemiju hripavca dočekao s jednim punktom za testiranje u milijunskom gradu, a pozive da se testiranja vrše u ordinacijama ocijenili kao prebacivanje odgovornosti

"KoHOM u nevjerici gleda na izjave ravnatelja NZJZ "Andrija Štampar" Branka Kolarića i voditelja Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a Bernarda Kaića koji u medijima govore kako "žale" pacijente koji po zimi čekaju na testiranje na hripavac, umjesto da to rade u ordinacijama obiteljske medicine, odnosno kroz medije pozivaju Ministarstvo zdravstva da njihov posao preusmjeri na obiteljske liječnike", stoji u priopćenju.

I nakon iskustva pandemije covida-19, kolege, poručuju, novu epidemiju hripavca dočekuju potpuno nespremni, a svoju odgovornost prebacuju na druge.

Epidemija hripavca nije počela jučer, već se polako razvija od ljeta i očekivalo se da će se razviti u smjeru koji sada gledamo, a sada, kada se to i dogodilo, "sustav javnog zdravstva potpuno je podbacio".

"Dokaz tome je činjenica da je HZJZ novu epidemiju dočekao s jednim jedinim punktom u milijunskom gradu koji radi sat i pol dnevno", ističe KoHOM.

Neprihvatljivo im je da bolesni pacijenti čekaju na hladnoći stoga predlažu da se punktovi organiziraju unutar NZJZ Andrija Štampar, jer se, tvrde, ondje mogu otvoriti barem tri punkta.

U Gradu Zagrebu Zavod za javno zdravstvo ima čak 11 ispostava higijensko epidemioloških odjela u prostorima domova zdravlja unutar kojih se bez problema mogu raditi brisovi što bi, smatraju, u potpunosti spriječilo čekanje i gužve.

Čekaonice obiteljskih liječnika prepune su teško bolesnih pacijenata (rak, covid, gripa, dijabetes, kardiovaskularne bolesti…), školske djece, starijih, trudnica, ali i zdravih koji dolaze zbog administrativnih poslova i bilo bi preopasno da su svi oni još izloženi potencijalnoj zarazi hripavcem, kaže KoHOM.

Uostalom, u ambulantama obiteljske medicine su samo liječnik i medicinska sestra koji dnevno prime između 100 i 150 različitih pacijenata. U 2022. godini, prema službenim podatcima HZZO-a, obiteljski su liječnici, kako su naveli, obradili gotovo 50 milijuna postupaka što najzornije govori o intenzitetu posla.

Liječnici obiteljske medicine pozivaju sve dionike u zdravstvu da preuzmu svoju odgovornost posebice kad je riječ o borbi za sprječavanje širenja i kontrolu zaraznih bolesti, a isključivo na dobrobit pacijenata.