Koordinacija hrvatske obiteljske medicine u četvrtak je ocijenila da je sustav javnog zdravstva podbacio jer je epidemiju hripavca dočekao s jednim punktom za testiranje u milijunskom gradu, a pozive da se testiranja vrše u ordinacijama ocijenili kao prebacivanje odgovornosti
“KoHOM u nevjerici gleda na izjave ravnatelja NZJZ “Andrija
Štampar” Branka Kolarića i voditelja Službe za
epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a Bernarda Kaića koji u
medijima govore kako “žale” pacijente koji po zimi čekaju na
testiranje na hripavac, umjesto da to rade u ordinacijama
obiteljske medicine, odnosno kroz medije pozivaju
Ministarstvo zdravstva da njihov posao preusmjeri na obiteljske
liječnike”, stoji u priopćenju.
I nakon iskustva pandemije covida-19, kolege, poručuju, novu
epidemiju hripavca dočekuju potpuno nespremni, a svoju
odgovornost prebacuju na druge.
Epidemija hripavca nije počela jučer, već se polako
razvija od ljeta i očekivalo se da će se razviti u smjeru
koji sada gledamo, a sada, kada se to i dogodilo, “sustav
javnog zdravstva potpuno je podbacio”.
“Dokaz tome je činjenica da je HZJZ novu epidemiju dočekao s
jednim jedinim punktom u milijunskom gradu koji radi sat i pol
dnevno”, ističe KoHOM.
Neprihvatljivo im je da bolesni pacijenti čekaju na hladnoći
stoga predlažu da se punktovi organiziraju unutar NZJZ
Andrija Štampar, jer se, tvrde, ondje mogu otvoriti barem
tri punkta.
U Gradu Zagrebu Zavod za javno zdravstvo ima čak 11 ispostava
higijensko epidemioloških odjela u prostorima domova
zdravlja unutar kojih se bez problema mogu raditi brisovi
što bi, smatraju, u potpunosti spriječilo čekanje i gužve.
Čekaonice obiteljskih liječnika prepune su teško
bolesnih pacijenata (rak, covid, gripa, dijabetes,
kardiovaskularne bolesti…), školske djece,
starijih, trudnica, ali i zdravih koji dolaze zbog
administrativnih poslova i bilo bi preopasno da su svi
oni još izloženi potencijalnoj zarazi hripavcem, kaže KoHOM.
Uostalom, u ambulantama obiteljske medicine su samo
liječnik i medicinska sestra koji dnevno prime između 100 i 150
različitih pacijenata. U 2022. godini, prema službenim
podatcima HZZO-a, obiteljski su liječnici, kako su naveli,
obradili gotovo 50 milijuna postupaka što najzornije govori
o intenzitetu posla.
Liječnici obiteljske medicine pozivaju sve dionike u zdravstvu
da preuzmu svoju odgovornost posebice kad je riječ o borbi
za sprječavanje širenja i kontrolu zaraznih bolesti, a
isključivo na dobrobit pacijenata.