Svjetske različitosti religija, jezika, kultura, etničke i druge pripadnosti ne bi trebale biti povod za sukobe, već bogatstvo koje obogaćuje sve nas. Tolerancija podrazumijeva poštovanje, prihvaćanje i uvažavanje različitosti u svjetskim kulturama kao i forme izražavanja, volju prihvaćanja i uvažavanja različitosti, neovisno o političkom uvjerenju, vjerskim, dobnim, rasnim ili spolnim razlikama
Međunarodni dan tolerancije se svake godine obilježava 16.
studenoga od 1996. godine, kad je Opća skupština Ujedinjenih
naroda pozvala sve svoje članice UN-a na obilježavanje dana
poštovanja i uvažavanja drugačijih, u skladu s Deklaracijom o
načelima tolerancije UNESCO-a iz 1995. godine koja definira
toleranciju ne samo kao moralnu dužnost, već i pravnu i političku
obvezu za pojedinca, društvene skupine i države.
Tolerancija se Deklaracijom definira i kao instrument
koji je prihvaćen prije više od 50 godina i naglašava potrebu za
stvaranjem zakonskih okvira koji bi trebali jamčiti jednakost
postupanja prema pojedincima i izjednačavanje mogućnosti
društvenih skupina i pojedinih osoba u društvu u svim životnim
aspektima poput zdravlja, obrazovanja, stanovanja, zapošljavanja
i dr.
Diskriminacija i marginalizacija, uz nepravičnost i nasilje,
najčešći su oblici netolerancije. Obrazovanje mladih za
toleranciju trebalo bi težiti suzbijanju utjecaja na razvoj
straha i isključenosti kao i pomoći mladim osobama u razvijanju
kapaciteta za neovisne procjene, kritičko razmišljanje i etično
prosuđivanje, a sve u svrhu sprečavanja netolerancije.
Obilježavanjem Međunarodnog dana tolerancije ukazuje se i
na postojanje međunarodnih dokumenata iz područja ljudskih prava
(sporazume, konvencije i deklaracije). Suzbijanje
netolerancije se postiže zakonskim rješenjima, edukacijom,
pristupom informacijama, razvojem osobne svjesnosti te
rješavanjem problema u lokalnim zajednicama koje se temelje na
principima tolerancije.