Ove jeseni u Hrvatskoj je zabilježeno naglo širenje hripavca, jedne od najzaraznijih bolesti koja najteže pogađa malu djecu. Bolest se prvo pojavila u Splitu, a potom se proširila u druge gradove i županije, uključujući i Zagreb

O tome kakva je trenutno situacija, što je hripavac i koliko je to opasna bolest, je li cjepivo protiv hripavca učinkovito, ali i zašto se hripavac širi iako je cijepljenje protiv hripavca dio obaveznog kalendara cijepljenja u Hrvatskoj samo su neka od pitanja na koja je u TOPCASTU TOP RADIJA odgovorio prof. dr. Branko Kolarić, ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“.

Na početku TOPCASTA voditelj Kruno Belko pitao je Kolarića ima li razloga za uzbunu, može li se dogoditi epidemija hripavca?

„Ove godine ima nešto više oboljelih. Ono što je zabrinjavajuće je da se to događa kada cijepljenost padne dovoljno. Kada se događa ovako povećan broj slučajeva hripavca to je znak da djeca nisu dovoljno procijepljena. Hripavac ili kako se još zove 'magareći kašalj' karakterističan je po napadima kašlja koji su jako iscrpljujući. Na koncu kada taj kašalj traje minutu, čovjek ostane bez zraka i onda kada udiše napravi nešto što nekada podsjeća na zvukove magarca pa je po tome bolest dobila i ime.“, rekao je ravnatelj NZJZ „DR. Andrija Štampar“ i nastavio:

„Bolest je jako zarazna. Dugi niz godina imamo obavezno cijepljenje protiv hripavca. Međutim, zadnjih nekoliko godina kako se povjerenje u cjepivo nešto smanjilo, postoje neke silnice u društvu koje se bave time, i onda kada nema dovoljno cijepljenih dogodi se povećani broj zaraženih.“

Hripavac je najopasniji za djecu.

„Najopasniji je za dojenčad, djecu u prvoj godini života dok još nisu cijepljena. Protiv te bolesti se cijepi s dva, četiri, šest mjeseci života i onda na početku druge godine još jednom. Do tada, dok se ne stekne prvo cijepljenje djeca su osobito ugrožena jer su imunološki slabašna, a bolest je drugačija kod male djece - neće se dogoditi takav kašalj, magareći kašalj nego djeca prestanu disati, poplave i onda mogu imati neurološke komplikacije. Jedan posto dojenčadi koja se zarazi umre od te bolesti. Za njih je najrizičnije“, objašnjavao je Kolarić.

Dijete u najranijoj dobi još nema razvijen refleks za kašalj, dodao je Belko, a Kolarić nastavio:

„I organizam drugačije funkcionira, imunološki sustav i to može izazvati ono što se zove 'smrt u kolijevci'. Spominjanjem smrti ne bih dizao paniku, ali je to bolest koja nepotrebno izaziva komplikacije u onih koji se ne cijepe.“

Starije generacije uglavnom su cijepljene protiv hripavca.

„Tako je, svi smo cijepljeni i to cjepivo je i danas obavezno u Hrvatskoj.  Provodi se rutinski, cipljenje u prvoj i drugoj godini života i s pet godina, no postotak cijepljenih ljudi je manji nego prije 20, 30 ili 50 godina.

Cjepivo smo isto promijenili, prije je bilo cjelostanično cjepivo, sada je acelularno koje je isto nešto slabije imunogeno i imunitet nešto kraće traje, ali ima manje nuspojava i kontraindikacija.

Prvenstveno, postotak cijepljene djece je nešto što će odlučiti da li će se dogoditi epidemija ili ne“, rekao je ravnatelj NZJZ „DR. Andrija Štampar“.

S obzirom na to da se radi o izuzetno zaraznoj bolesti, onda i postotak procijepljenosti mora biti visok.

„Pertussis ili hripavac uz ospice ili morbili su dvije najzaraznije bolesti, najlakše se prenose i da bi se spriječilo grupiranje zaraženih i pojava epidemije treba biti 95 posto djece cijepljeno. U Zagrebu imamo 95 posto djece cijepljeno u prvoj godini života, ali u drugoj i petoj kada se radi na docjepljivanje smo negdje na 90-88 posto i tu nemamo dovoljnu razinu cjepljenosti. Iako Zagreb puno bolje stoji od Dalmacije i južnih krajeva, ali ni u Zagrebu nismo zadovoljni time pa sad djeca u osnovnoj školi koja s pet godina nisu dobila docjepljivanje dodatno se cijepe protiv hripavca“, rekao je Kolarić.

O tome što se može napraviti po pitanju popravka postotka cijepljenih, ali i o tome kakve su snakcije kada se izbjegne obavezno cijepljenje, rekao je:

„Dijete se ne bi smjelo upisati u vrtić ako nije cijepljeno protiv hripavca. A za sankcije, imate novčanu kaznu za roditelje, oko 300 eura i što dobijete time, naplatite kaznu, a dijete i dalje nije cijepljeno. To nije način na koji možete motivirati, treba raditi na edukaciji, obrazovanju. Problem s povjerenjem u cjepivo nije samo u Hrvatskoj već u Europi. Postoje ljudi koji zastraše roditelje da je cjepivo opasno i taj strah je jako teško maknuti.“

„Cjepiva imaju taj problem da se vi cijepite kada ste zdravi, a kada je čovjek bolestan, boli ga nešto, uzet će tabletu i neće razmišljati toliko o nuspojavama jer se želi izliječiti“, rekao je Kolarić i dodao kada nam netko kaže za naše dijete da ono može biti oštećeno ili dobiti autizam od cjepiva, iako su to apsolutne neistine, roditeljima se to negdje usiječe i onda oni koji su jako zabrinuti iz straha ne cijepe djecu.

O aktualnim brojkama hripavca u Hrvatskoj, rekao je:

„U Splitu je najveći broj zaraženih, ove godine imaju oko 100. Treba gledati na broj stanovnika. 19 na 100.000 je incidencija u Splitu, na 100.000 ljudi je 19 oboljelo od hripavca ove godine. U Zagrebu imamo 63 slučaja ove godine i od toga je skoro 60 u zadnjih nekoliko tjedana, ali je to opet oko tri i pol, četiri na 100. 000, dakle pet puta manje nego u Splitu kada se gleda na broj stanovnika. Dubrovačko-neretvanska i Primorsko-goranska imaju veće incidencije nego što ima Zagreb, ali Splitsko-dalamatinska i Dubrovačko-neretvanska imaju daleko nižu stopu cijepljenja pa to apsolutno korelira s time.“

„U Splitu otprilike 50 posto zaraženih su dojenčad i mala djeca. U Zagrebu imamo većinom školsku djecu i cijepljenu. Nakon nekog vremena imunitet padne pa oni koje imamo u Zagrebu su negdje sedmi, osmi razredi, ali to budu blaže kliničke slike bez posljedica. Volio bih reći da ljudi ne misle ako se cijepe da ne mogu dobiti hripavac, mogu, ali s puno blažom kliničkom slikom i puno manje šanse za komplikacijom“, rekao je je ravnatelj NZJZ „DR. Andrija Štampar“.

U TOPCASTU se voditelj dotaknuo i teme koronavirusa. Gotovo četiri godine prošlo je od prvog slučaja koronavirusa, a Kolarić je upitan kakva je situacija s koronom danas:

„Što se tiče korone, kroz ove tri godine ljudi su ili cijepljeni ili preboljeli ili jedno i drugo. Sada će biti zaraženih, pozvali smo na cijepljenje opet osobe starije životne dobi, osobe iz domova za starije, osobe koje su kronično bolesne da s dodatnom dozom podignu imunitet protiv korone u sljedećih tri mjeseca dok traje jesen zima period kada imamo najviše respiratornih infekcija. Međutim, ne očekujem dramatike kakva je bila za vrijeme pandemije jer svi imamo neku vrstu imuniteta. Prije mjesec dana došla je nova varijanta cjepiva tako da u domovima za starije provodimo cijepljenje da bi se od toga zarazilo što manje ljudi i isto tako radimo trenutno i s gripom.“

Cijeli razgovor pogledajte na poveznici.