Uvjerljivo najviše europskih sredstava u 2022., kao uostalom i godinu ranije, povukao je Grad Osijek. Iza njega slijede Rijeka, pa Split i Petrinja… U odnosu na broj stanovnika, daleko najuspješnijom se pokazala, opet kao i lani, Komiža. Drugi je Benkovac, zatim slijedi Glina, Klanjec, Novalja, Petrinja, Lipik, Orahovica, Knin i Đurđevac...

Kada je riječ o nominalnom povećanju povučenih EU sredstava u odnosu na 2021. lidersku poziciju zauzima Split, potom su tu Petrinja i Sveti Ivan Zelina… Najviše postotno povećanje, rekordno u odnosu na prethodnu godinu, bilježio je pak – Zlatar, a slijedili su Sveti Ivan Zelina, Klanjec, Biograd na Moru, Pregrada… Pokazala je to naša najnovija analiza podataka Ministarstva financija o konsolidiranim proračunima gradova za 2022.

Kao i uvijek, iz analize izuzimamo Grad Zagreb koji je u prošloj godini povukao preko trećine EU sredstva.

Prema dostupnim službenim podacima Europske komisije, koji se objavljuju na portalu Cohesion Data, a koje je koncem rujna na zatvorenoj sjednici Vlade RH prezentirao Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, u zadnjih nekoliko mjeseci po odobrenim sredstvima skočili smo za čak 5 mjesta, s 14. na 9. mjesto, zemalja za koje se prate podaci, od njih 28. Tijekom ljeta ovjerena je milijarda eura potrošenih sredstava, a dodatnu milijarda ovjerit će se do kraja 2023…

Hrvatska je iz prvog sedmogodišnjeg proračuna EU-a od 2013. do 2020. iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF)  imala na raspolaganju 10,73 milijardi eura, a ta su se sredstva, zbog pravila N+3 mogla i mogu iskoristiti do konca ove godine, dakle još tri godine nakon isteka toga razdoblja.

Dodamo li izvornoj alokaciji ESI sredstava 2014. – 2020. 864,23 milijuna eura iz REACT EU, kao i 597,56 milijuna eura koje su dodane u Program ruralnog razvoja, kompletna alokacija sredstava do 2023. godine je iznosila 12,19 milijardi eura.

Kako se intenzitet isplate povećava, naravno zadrži li se i aktualna dinamika, za pretpostaviti je da će do posljednjeg centa iskoristiti sva raspoloživa sredstva iz EU fondova. Uz 9,9 milijardi eura isplaćenih sredstava iz višegodišnjeg financijskog okvira, ovjereno je 8,4 milijardi eura koje je Europska komisija dosad doznačila u Državni proračun RH.

Zajedno sa sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Hrvatska je ukupno u plusu 11,9 milijardi eura, što je razlika između uplaćenih nam sredstava i našeg participiranja unutar EU proračuna.

Europska sredstva dodjeljuju se u sklopu sedmogodišnjih financijskih razdoblja ili perspektiva. U novom programskom razdoblju omotnica proračuna Europske unije najveća je do sada i iznosi 1.824,3 milijardi eura, a za Republiku Hrvatsku na raspolaganju je do 2030., skoro dvostruko više nego u starom razdoblju, preko 25 milijardi eura u tekućim cijenama iz raznih fondova.

Nekakav primarni cilj je iskoristiti navedena sredstva za financiranje održivog rasta, zaštitu okoliša, digitalizaciju i stvaranju visokokvalitetnih radnih mjesta.

U čitavom spektru EU potpora posebno treba naglasiti Nacionalni program oporavka i otpornosti (NPOO)  čiji je velik dio sredstava usmjeren na kvalitetu života u općinama i gradovima, naravno i županijama, koji će njime npr. imati i već imaju mogućnost povećati kapacitet predškolskih ustanova, ali i graditi nove škole i sportske školske dvorane, unaprijediti i popraviti kvalitetu javnih usluga, poboljšati prometnice i pripadajuću infrastrukturu, razvijati ruralni turizam i obiteljska poljoprivredna gospodarstava…

Sredstva predviđena iz Plana oporavka i otpornosti su sredstva iz EU, odnosno Mehanizma za oporavak i otpornost, kreiranog iz velikog Plana EU u 2020. kao potpuno novi mehanizam koji pomaže zemljama članicama Europske unije za oporavak i jačanje otpornosti gospodarstva uslijed saniranja posljedica pandemije korona virusa.

Republici Hrvatskoj je kroz Mehanizam oporavka i otpornosti EU na raspolaganju 47,5 milijardi kuna, u potpunosti bespovratnih sredstava, odnosno 6,3 milijarde eura.

Ne treba zanemariti mikro i makroekonomsku stabilnost u krizna vremena, Hrvatski BDP raste deset kvartala zaredom, prema ‘per capita, odnosno po glavi stanovnika, u godini ulaska u EU bio je na 61 posto europskog prosjeka, a danas je veći za 12 postotnih bodova, i iznosi 73 posto europskog prosjeka. Preko 70 posto svih javnih investicija u Hrvatskoj dolazi iz europskih fondova.

A  pripadnost Republike Hrvatske Europskoj uniji ima naročito veliki značaj i za razvoj lokalnih zajednica kroz stvaranje prilika i mogućnosti za njihov rast i privlačenje investicija. Napose se na tom polju ističe ITU mehanizam.

Radi se o mehanizmu Integriranih teritorijalnih ulaganja (ITP) prvi puta u EU uvedenom u prošlom financijskom razdoblju, a koji za cilj ima ulaganje sredstava u aktivnosti jačanja uloga gradova i njima bliskih funkcionalnih urbanih područja.

Tijekom financijske perspektive 2014.-2020. održivi urbani razvoj provodio se u Hrvatskoj kroz ITU mehanizam u osam najvećih gradova u zemlji (Zagreb, Osijek, Rijeka i Split) i četiri urbana područja (Zadar, Slavonski Brod, Pula i Karlovac) pokrivajući 50,4 posto stanovništva, uz ukupnu alokaciju EU  koja je iznosila nešto iznad 345 milijuna eura iz triju fondova – ERDF-a, Kohezijskog fonda i ESF-a i- dvaju operativnih programa.

U idućoj financijskoj perspektivi,  novom programskom razdoblju, 2021. do 2027. Hrvatska je kroz ITU mehanizam, kao malo koja članica EU, osigurala 13 posto sredstava kohezijske politike upravo za ulaganja u urbani razvoj i to za svoja čak 22 županijska središta urbanih aglomeracija (Zagreb, Split, Rijeka i Osijek), središta većih urbanih područja (Zadar, Slavonski Brod, Pula, Karlovac, Sisak, Varaždin, Šibenik, Dubrovnik, Bjelovar i Vinkovci) i središta manjih urbanih područja koja su sjedišta županija (Koprivnica, Čakovec, Požega, Virovitica, Krapina, Gospić, Pazin i Vukovar).

I spektar prihvatljivog ulaganja je proširen i odnosi se na ‘brownfield’ ulaganja, investicije u kulturnu baštinu, energetsku učinkovitost, urbanu mobilnost, poduzetništvo, održiv turizam… Razvojnih prilika je više nego ikada.

Kroz novu omotnicu na raspolaganje RH se stavlja novi investicijski zamašnjak, nikada više sredstava, 681,27 milijuna eura, što predstavlja poprilično povećanje u odnosu na prethodno razdoblje, kada smo imali 350 milijuna eura za osam gradova.

Iz Vlade ističu kako nema države u EU koja će, kao naša, više sredstava kohezijske politike usmjeriti prema gradovima. Riječ je o ukupno 192 jedinice lokalne samouprave, koje čine 68 posto stanovništva RH.

Ukupno su gradovi lani povukli 1.707.025.804 kuna EU sredstava, pokazuje naša najnovija analiza podataka Ministarstva financija o konsolidiranim proračunima gradova za 2022. godinu, potvrđujući tako pozitivan kontinuitet apliciranja na europski novac i to kako su gradovi iz godine u godinu sve uspješniji u povlačenju EU sredstava.

Podsjetimo, kako su naše prethodne analize pokazale, nakon što je iznos povučenog novca u prvih nekoliko godina bio više nego skroman – primjerice, u 2015. hrvatski gradovi povukli su 269.1 milijun kuna europskog novca, u 2016- 89.2 milijuna kuna- u 2019. se iznos popeo na 891,5 milijuna kuna, 2020. na 1.34 milijarde, u 2021. na 1.49 milijardi, a lani na spomenutih 1,7 milijardi kuna.

Uvjerljivo najviše je europskih sredstava u 2022.- kao uostalom i godinu ranije- povukao Osijek (96.543.258 kuna), koji ima onda i najveći udio (5.66 posto) u ukupno povučenim sredstvima gradova. Iza njega slijedi Rijeka s povučenih 64.425.426 kuna (3.77 posto), pa Split – 62.201.581 kuna (3.64 posto), Petrinja – 58.146.267 kuna (3.41 posto), Zadar – 45.899.261 kuna (2.69 posto), Vukovar – 45.193.174 kuna (2.65 posto), Šibenik – 44.410.745 kuna (2.60 posto), Benkovac – 38.272.427 kuna (2.24 posto), Vinkovci – 34.142.348 kuna (2.00 posto) i Knin – 30.989.365 kuna (1.82 posto udjela)…

Kao i kod većine naših analiza, i ovdje je zbog proračuna koji je neusporediv sa svima ostalima izostavljen Zagreb (541.770.947 kuna- 31.74 posto udjela ukupnih sredstava).

U Top 10 većinu, očekivano, čine veliki gradovi, a među njih su se ipak provukli i ‘srednji’ Petrinja, Vinkovci i Knin, kao i ‘mali’ Benkovac. U raznolikoj regionalnoj i županijskoj zastupljenosti, što treba radovati, podjednako je gradova s obale i ‘kontinenta’.

Preko 50 milijuna kuna povuklo je EU novca – 5 gradova, između 10 i 50 milijuna- 31, od 0.1 do 10 milijuna kuna- 81, a 11 ih je bilo bez lipe ili centa evidentiranih povučenih europskih sredstava.

Najviše postotno povećanje, rekordno u odnosu na prethodnu godinu, bilježio je – Zlatar (+9.091,28 posto, odnosno 71.000- 6.525.811 kuna), slijedili su Sveti Ivan Zelina (+1.745,59 posto), Klanjec (+1.613,31 posto), Biograd na Moru (628,03 posto), Pregrada (+570,88 posto), Buzet (462,96 posto), Krk (+423,70 posto), Ivanić-Grad (+330,34 posto), Split (+244,23 posto) i Glina (+241,47 posto porasta povučenih sredstava). Povećanje preko 1.000 posto imala su tri grada, od 100 do 1.000 posto – 24 grada, 0,1 do 100 posto – 25 gradova…

 

 

Grad Vukovar našao se u Top 10 gradova po uspješnosti povlačenja EU sredstava u 2022.– 45.193.174 kuna (2.65 posto udjela u ukupno povučenom novcu hrvatskih gradova), a mjesto u Top 15 zauzima i kod poretka u visini povučenih sredstava po stanovniku (1.950,08 kuna)…

Među kapitalnim projektima koji napose ističu bila je izgradnja nogometnog stadiona u samom središtu grada, čiji projekt je lani okončan. 

Također, još jedan kapitalni projekt prošle je godine priveden kraju, a to je – obnova nove zgrade vukovarskog veleučilišta, svima poznatije kao zgrade Radničkog doma.  Vrijednost projekta iznosila je tadašnjih 66.439.727,54 kuna i financiran je sredstvima EU u visini – 40.709.607,29 kuna s PDV-om. 

Grad Šibenik u vrhu je po učinkovitosti u povlačenju europskog novca u 2022.– 44.410.745 kuna (2.60 posto ukupnog udjela), ali i po povećanju iznosa povučenih sredstava u odnosu na 2021. – (+10.990.219 kuna)…

U proteklom razdoblju – kažu iz Grada –  realiziran je čitav niz kapitalnih projekata među kojima su – ‘Revitalizacija područja Tvrđave sv. Ivana’ , ‘Hrvatski centar koralja Zlarin’, ‘Studentski dom Palacin’ i ‘Integrirana mobilnost na području grada Šibenika’…

Tvrđava sv. Ivana, najveća i najkompleksnija šibenska kopnena utvrda otvorila je vrata posjetiteljima u lipnju 2022. nakon šest godina temeljite obnove impresivnog zdanja. Prostire se na gotovo 19 tisuća kvadratnih metara, a riječ je o najvećem ikad dodijeljenom projektu Gradu iz EU fondova.

Iste godine uspostavljen je sustav javnog gradskog prijevoza u okviru projekta ‘Integrirana mobilnost na području grada Šibenika’.

Projekt je financiran sredstvima Europske unije te su ukupni prihvatljivi troškovi iznosili 86.807.848,05 kuna, dok su EU bespovratna sredstva iznosila 73.786.670,83 kuna.

U tekućoj godini završen je i svečano otvoren ‘Hrvatski centar koralja Zlarin’. Projekt uspostave ovog inovativnog centra u kojem je na zanimljiv način ispričana priča o stoljetnoj tradiciji koraljarstva na otoku Zlarinu vrijedan je 3.2 milijuna eura.

Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije u okviru Operativnog programa ‘Konkurentnost i kohezija 2014.-2020’. U ovoj godini otvorili su i Studentski dom Palacin.

Novoizgrađeni dom s ukupno 332 ležaja najvrjedniji je infrastrukturni projekt u  Šibeniku i Šibensko-kninskoj županiji vezan uz visoko obrazovanje, ukupna vrijednost mu je 11.328.702,31 eura, kod čega je iz Europskog fonda za regionalni razvoj osigurano 10.057.535,34 eura.

-Grad Šibenik se u veljači 2023. godine prijavio na ‘Poziv za urbana područja za provedbu ITU mehanizma u financijskom razdoblju 2021.-2027.’, objavljen od strane Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU. Ministarstvo je izvršilo pregled i provjeru prihvatljivosti prijave, a Gradu je dodijeljena odluka kojom se utvrđuje urbano područje Šibenik kao područje u kojem će se provoditi ITU mehanizam u RH.

U tijeku je proces prioritizacije projekata te će po njegovom završetku biti odabrani projekti za financiranja. Od ostalih EU projekata koji se trenutno provode na području Šibenika izdvajamo projekt fotonaponskih elektrana na krovovima javnih zgrada u Šibeniku, projekt ‘Dječji pogled na svijet’, kao i regionalni znanstveni centar ‘RASTEM’, SPINE i URBACT IV- naglašavaju gradonačelnik Željko Burić i Gradska uprava.