Drugo predavanje pod nazivom Gospodarske građevine u ladanjskim sklopovima na zadarskim otocima održat će doc. dr. sc. Sofija Sorić.

Početkom nove akademske godine, Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru nastavlja s programom Maslinarski četvrtak.

Sedmi po redu Maslinarski četvrtak organizira se u suradnji s Odjelom za arheologiju, Odjelom za povijest umjetnosti i Sveučilišnom knjižnicom u četvrtak, 26. listopada u 18.30 sati u Sveučilišnoj knjižnici, ogranku Novi kampus (adresa Ul. dr. Franje Tuđmana 24).

Prvo predavanje Tragovi maslinarstva u prapovijesti Dalmacije održat će izv. prof. dr. sc. Mate Parica. Iako se često isticalo da uzgoj masline dolazi s grčkom kolonizacijom, novija arheološka istraživanja pokazala su da je korištenje masline u Dalmaciji započelo puno prije. Nekoliko potopljenih prapovijesnih naselja sadrže dokaze koji potvrđuju tragove maslina još u brončanom dobu.

Drugo predavanje pod nazivom Gospodarske građevine u ladanjskim sklopovima na zadarskim otocima održat će doc. dr. sc. Sofija Sorić. Gospodarske djelatnosti oduvijek su bile dio ladanjskih građevina na zadarskim otocima podizanima još od vremena antike. Među najpoznatijim je primjerima antička vila u Mulinama na otoku Ugljanu sa svojim građevinama za preradu maslina, no i svi kasniji ladanjski sklopovi posjeduju gospodarsku komponentu, prostore za preradu maslina, grožđa i razna skladišta.

Osobito je u vrijeme turskih prodora na zadarsko kopno bilo važno zadržati i povećati urod maslina i vinove loze, pa se tada velik dio otoka kultivirao, a samim time gradilo se i sve više gospodarskih građevina. Na primjeru nekoliko inventara iz razdoblja kasnog srednjeg i ranog novog vijeka prikazat će se oprema takvih prostora kao svjedočanstvo duge povijesti prerade maslina na zadarskim otocima.

Treće predavanje, kao nastavak na prethodno, održat će doc. dr. sc. Šime Marcelić pod naslovom Način prerade u obiteljskim uljaricama i prelazak na hidraulički način rada. Naime, prelazak na hidraulički način rada u obiteljskim uljaricama i osnivanje zadruga krajem 19. i početkom 20. stoljeća predstavljalo je najveći napredak u preradi maslina u maslinovo ulje od rimskog doba.

To je posljedično utjecalo na brzinu prerade i samu kvalitetu dobivenog maslinovog ulja. Tako je prije pokretanja zadružnog seoskog milina u sklopu Uljarske zadruge Preko u mjestu bilo sedam obiteljskih uljarica. U njima je prerada bila fizički teška i financijski neodrživa, kako navodi biskup Josip Marčelić. Predavanje će obuhvatiti vrijedne pisane tragove o novijoj povijesti maslinarstva na zadarskom području.

Moderatorica predavanja bit će knjižničarka Jelena Rušev Mogilevskij.