Od početka 2023. do rujna udruzi B.a.B.e obratile su se 42 osobe zbog različitih oblika rodno uvjetovanog online nasilja, no istraživanja pokazuju da takav oblik nasilja prijavljuje samo 3 do 4 posto žrtava, ističu u udruzi B.a.B.e

U sklopu prošlotjednog obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama u udruzi B.a.B.e istaknuli su i da im se u u prvih osam mjeseci ove godine za pomoć obratilo1000 korisnica, a od toga u vezi problematike obiteljskog nasilja njih 426.

Najmanji je broj žrtava koje su prijavile seksualno nasilje, dok je broj žrtava online nasilja u enormnom porastu zbog, kako ističu, projekta koji provode posljednje dvije i pol godine i povećane vidljivosti udruge u pružanju pomoći u takvim slučajevima.

Kombinacija faktora poput javne društvene rasprave, organiziranih komunikacijskih kampanja s ciljem podizanja svjesnosti o online nasilju, ali i dostupni online alati poput platforme NEON (babe.hr/neon) imaju pozitivan utjecaj i na broj prijava nasilja, ističu u toj vodećoj udruzi za zaštitu ženskih prava.

''Prošle godine smo tijekom lipnja i srpnja provodili nacionalnu kampanju podizanja svjesnosti o online nasilju prema ženama u partnerstvu s Agencijom za elektroničke medije, koja je rezultirala deseterostrukim povećanjem prijava putem platforme NEON tijekom trajanja i mjesecima nakon kampanje'' ističu.

Navode i da im se u istom razdoblju prošle godine u vezi online nasilja obratilo 115 osoba te podsjećaju da relevantna istraživanja pokazuju da je stopa prijava online nasilja izrazito niska pa se  na njih odlučuje samo 3 do 4 posto žrtava.

Najčešći osvetnička pornografija i online uhođenje

''Online nasilje se još uvijek veže uz problem slabog prepoznavanja i srama zbog kojeg žrtve nisu sklone obratiti se za pomoć i zaštitu. Svaka medijska objava o online nasilju može potaknuti osobu koja se trenutno suočava s nasiljem da, u nekim slučajevima prepozna da je žrtva, ali i da ima mogućnost zaštite te da prijavi nasilje institucijama'', poručuju.

Kao najčešći oblik online nasilja u Hrvatskoj ističu osvetničku pornografiju (revenge porn) te online uhođenje (online stalking).

''Od 2021, kada smo započeli sa specijaliziranim praćenjem oblika online nasilja prema ženama pa do danas broj slučajeva zlouporabe intimnih snimki (osvetnička pornografija) i broj slučajeva online uhođenja je podjednak. No, u posljednjih godinu dana možemo uočiti da se najveći broj slučajeva odnosi na online uhođenja, najčešće od strane bivših partnera, ali i žrtvama potpuno nepoznatih osoba'', ističu.

Naglašavaju i da udruga B.a.B.e. unazad dvije i pol godine provodi projekt borbe protiv online nasilja nad ženama koji, pored senzibilizacije šire javnosti za ovaj oblik nasilja, uključuje usluge individualnog pravnog i psihološkog savjetovanja te savjetovanja stručnjaka za digitalnu forenziku.

Udruga je sastavila i Kodeks postupanja prema žrtvama koji upućuje na rodno senzibiliziran pristup, a namijenjen je stručnjacima, prvenstveno policijskim službenicima koji dolaze u doticaj sa žrtvama nasilja te je organizirala posebnu uslugu pratnje žrtava i osobe od povjerenja prilikom prijavljivanja nasilja što je mnoge žrtve ohrabrilo u odluci da prijave ovaj oblik nasilja.

Posebno pogođene žene na istaknutim funkcijama ili poznate u javnosti

''Osobu od povjerenja koristila je 31 korisnica, a osim pratnje prilikom prijavljivanja nasilja, osoba od povjerenja podrška je žrtvama i tijekom daljnjeg procesa, uključujući i tijekom suđenja. Nadamo se da će se u budućnosti, kroz rad udruga, institucija i medija, više isticati i promovirati ova usluga koju pružaju mnoge udruge budući da se žrtvama pokazala izrazito korisnom jer im pomaže u najtežim koracima – u prijavi nasilja i tijekom sudskih procesa'', zaključuju.

U sklopu projekta je upućen, kako naglašavaju, i jedan strateški predmet Ustavnom sudu. U tom slučaju riječ je obliku online uznemiravanja koje nije prepoznato kao kazneno djelo od strane nadležnih tijela.

Online (ili kibernetičko) uznemiravanje, kao jedan od oblika online nasilja prema ženama, definira se kao pokretanje napada s trećim osobama usmjerenog na drugu osobu, tako što prijeteći ili uvredljivi sadržaj čine dostupnim mnoštvu krajnjih korisnika, putem informacijske i komunikacijske tehnologije, primjerice društvenih mreža, grupa ili foruma, s učinkom izazivanja značajnih psihičkih oštećenja napadnute osobe, poručuju.

Ističu i da su online uznemiravanjem posebno pogođene žene na istaknutim javnim funkcijama ili u javnosti poznate osoba poput dužnosnica, istaknutih zaposlenica u javnoj upravi, političarki i novinarki.

''Aktivnosti na projektu borbe protiv online nasilja, koje obuhvaćaju i edukaciju stručnjaka, isplanirane su za period od sljedećih godinu i pol dana, a pozivamo sve žrtve online nasilja da nam se obrate s povjerenjem jer smo do danas u puno slučajeva uz podršku pravnice, psihologinje i informatičkog stručnjaka uspjeli pomoći žrtvama'', zaključuju u udruzi B.a.B.e.