Od početka 2023. do rujna udruzi B.a.B.e obratile su se 42 osobe zbog različitih oblika rodno uvjetovanog online nasilja, no istraživanja pokazuju da takav oblik nasilja prijavljuje samo 3 do 4 posto žrtava, ističu u udruzi B.a.B.e
U sklopu prošlotjednog obilježavanja Nacionalnog dana borbe
protiv nasilja nad ženama u udruzi B.a.B.e istaknuli su i da im
se u u prvih osam mjeseci ove godine za pomoć obratilo1000
korisnica, a od toga u vezi problematike obiteljskog nasilja njih
426.
Najmanji je broj žrtava koje su prijavile seksualno nasilje, dok
je broj žrtava online nasilja u enormnom porastu zbog, kako
ističu, projekta koji provode posljednje dvije i pol godine i
povećane vidljivosti udruge u pružanju pomoći u takvim
slučajevima.
Kombinacija faktora poput javne društvene rasprave, organiziranih
komunikacijskih kampanja s ciljem podizanja svjesnosti o online
nasilju, ali i dostupni online alati poput platforme NEON
(babe.hr/neon) imaju pozitivan utjecaj i na broj prijava nasilja,
ističu u toj vodećoj udruzi za zaštitu ženskih prava.
”Prošle godine smo tijekom lipnja i srpnja provodili
nacionalnu kampanju podizanja svjesnosti o online nasilju prema
ženama u partnerstvu s Agencijom za elektroničke medije, koja je
rezultirala deseterostrukim povećanjem prijava putem platforme
NEON tijekom trajanja i mjesecima nakon kampanje”
ističu.
Navode i da im se u istom razdoblju prošle godine u vezi online
nasilja obratilo 115 osoba te podsjećaju da relevantna
istraživanja pokazuju da je stopa prijava online nasilja izrazito
niska pa se na njih odlučuje samo 3 do 4 posto žrtava.
Najčešći osvetnička pornografija i online
uhođenje
”Online nasilje se još uvijek veže uz problem slabog
prepoznavanja i srama zbog kojeg žrtve nisu sklone obratiti se za
pomoć i zaštitu. Svaka medijska objava o online nasilju može
potaknuti osobu koja se trenutno suočava s nasiljem da, u nekim
slučajevima prepozna da je žrtva, ali i da ima mogućnost zaštite
te da prijavi nasilje institucijama”, poručuju.
Kao najčešći oblik online nasilja u Hrvatskoj ističu
osvetničku pornografiju (revenge porn) te online uhođenje (online
stalking).
”Od 2021, kada smo započeli sa specijaliziranim praćenjem oblika
online nasilja prema ženama pa do danas broj slučajeva
zlouporabe intimnih snimki (osvetnička pornografija) i broj
slučajeva online uhođenja je podjednak. No, u posljednjih godinu
dana možemo uočiti da se najveći broj slučajeva odnosi na online
uhođenja, najčešće od strane bivših partnera, ali
i žrtvama potpuno nepoznatih osoba”, ističu.
Naglašavaju i da udruga B.a.B.e. unazad dvije i pol godine
provodi projekt borbe protiv online nasilja nad ženama koji,
pored senzibilizacije šire javnosti za ovaj oblik nasilja,
uključuje usluge individualnog pravnog i psihološkog savjetovanja
te savjetovanja stručnjaka za digitalnu forenziku.
Udruga je sastavila i Kodeks postupanja prema žrtvama koji
upućuje na rodno senzibiliziran pristup, a namijenjen je
stručnjacima, prvenstveno policijskim službenicima koji dolaze u
doticaj sa žrtvama nasilja te je organizirala posebnu uslugu
pratnje žrtava i osobe od povjerenja prilikom prijavljivanja
nasilja što je mnoge žrtve ohrabrilo u odluci da prijave ovaj
oblik nasilja.
Posebno pogođene žene na istaknutim funkcijama ili
poznate u javnosti
”Osobu od povjerenja koristila je 31 korisnica, a osim pratnje
prilikom prijavljivanja nasilja, osoba od povjerenja podrška je
žrtvama i tijekom daljnjeg procesa, uključujući i tijekom
suđenja. Nadamo se da će se u budućnosti, kroz rad udruga,
institucija i medija, više isticati i promovirati ova usluga koju
pružaju mnoge udruge budući da se žrtvama pokazala izrazito
korisnom jer im pomaže u najtežim koracima – u prijavi nasilja i
tijekom sudskih procesa”, zaključuju.
U sklopu projekta je upućen, kako naglašavaju, i jedan strateški
predmet Ustavnom sudu. U tom slučaju riječ je obliku online
uznemiravanja koje nije prepoznato kao kazneno djelo od
strane nadležnih tijela.
Online (ili kibernetičko) uznemiravanje, kao jedan od oblika
online nasilja prema ženama, definira se kao pokretanje napada s
trećim osobama usmjerenog na drugu osobu, tako što prijeteći ili
uvredljivi sadržaj čine dostupnim mnoštvu krajnjih korisnika,
putem informacijske i komunikacijske tehnologije, primjerice
društvenih mreža, grupa ili foruma, s učinkom izazivanja
značajnih psihičkih oštećenja napadnute osobe, poručuju.
Ističu i da su online uznemiravanjem posebno pogođene žene na
istaknutim javnim funkcijama ili u javnosti poznate osoba poput
dužnosnica, istaknutih zaposlenica u javnoj upravi, političarki i
novinarki.
”Aktivnosti na projektu borbe protiv online nasilja, koje
obuhvaćaju i edukaciju stručnjaka, isplanirane su za period od
sljedećih godinu i pol dana, a pozivamo sve žrtve online nasilja
da nam se obrate s povjerenjem jer smo do danas u puno slučajeva
uz podršku pravnice, psihologinje i informatičkog stručnjaka
uspjeli pomoći žrtvama”, zaključuju u udruzi B.a.B.e.