Iako će premijer Andrej Plenković rado reći da čini sve kako bi očuvao standard građana, od rasta plaća preko pritiska na trgovce i njihove marže, takve mjere nisu primjerene tržišno orijentiranim ekonomskim sustavima, upozorava Novotny.

Dok traje sastanak ministra gospodarstva Davora Filipovića s trgovcima, a u kojem su iz Konzuma već potvrdili da će podržati Vladin prijedlog o vraćanju cijena većeg dijela namirnica na razine s kraja prošle godine, upitali smo ekonomista Damira Novotnyja je li takva mjera Vlade uopće potrebna?

Iako će premijer Andrej Plenković rado reći da čini sve kako bi očuvao standard građana, od rasta plaća preko pritiska na trgovce i njihove marže, takve mjere nisu primjerene tržišno orijentiranim ekonomskim sustavima, upozorava Novotny za net.hr.

Postoje daleko bolje mjere za kojima je Vlada mogla posegnuti, pojašnjava Novotny, umjesto što čeprkanjem po cijenama artikala kvari posao Europske središnje banke (ESB), tijela koje vodi borbu protiv inflacije.

"Neprimjereno je intervenirati na ovakav način i o tome govori Europska komisija i Europska središnja banka (ESB) koja moli vlade da ne interveniraju jer time poništavaju učinke njihovih mjera", kaže Novotny. "Inflacija se može smanjiti samo monetarnim mjerama, ne fiskalnim", pojašnjava dodajući da ESB-ova monetarna politika podizanja kamatnih stopa ima za cilj smanjiti optjecaj novca.

Primjer španjolske vlade, koji za usporedbu s Hrvatskom navode neki naši mediji, nije dobar, kaže Novotny.

Španjolska je, istina, smanjila inflaciju intervencijom u cijene energenata, smanjila je PDV na mnoge prehrambene proizvode (kao i Hrvatska), a ograničili su i cijene najma. Međutim, za razliku od Hrvatske koja je ogroman uvoznik bez vlastite proizvodnje, Španjolska je veliki proizvođač.

Novotny navodi da u zemljama koje nemaju vlastitu proizvodnju mjere poput onih iz Španjolske ne mogu imati učinka. Za primjer navodi BiH koja, baš kao Hrvatska, nema dovoljno domaće proizvodnje unatoč prirodnim resursima. Stopa rasta inflacije kod njih je još veća nego u Hrvatskoj. Isti slučaj je i u Srbiji.

Navodi i primjer Grčke u kojoj je inflacija pala jer postoji velika ponuda roba i turisti nisu bili spremni platiti visoke cijene pa nije bilo takvog rasta cijena kao što je bio slučaj kod nas.

Političari, pojašnjava ekonomist, imaju drugačiji ritam i kraće rokove od ekonomista te donose odluke u okvirima koji ekonomski gledano ne moraju imati smisla.

"Meni je to razumljivo. Oni bi dobre prihode u proračunu da mogu intervenirati kako oni žele. Međutim, viškove u proračunu je trebalo usmjeriti na snižavanje javnog duga. Tako bi se smanjio trošak financiranja, jer rastuće kamatne stope utječu i na povećanje troška financiranja javnog duga. Nije ovo prvi put da se svijet suočava s inflacijom. Zna se što treba učiniti. Inflacija u SAD-u je došla na normalne razine, u eurozoni je pala, u Hrvatskoj nije", kaže Novotny.

Novotny očekuje da će ESB suspregnuti trend rasta inflacije ali, upozorava, ako će Vlade ovako intervenirati u suprotnom smjeru, tada će inflacija biti viša.

"Ono što se sada preporučuje je, kao u Njemačkoj, suzdržavanje od horizontalnih mjera. Umjesto toga, Vlade mogu pomoći pojedinim ugroženim skupinama. Mogu spustiti porezno opterećenje. Hrvatska vlada je to napravila, ali ne do kraja. Intervencija mora biti snažna, kratkotrajna i sveobuhvatna. Ili spustite PDV na sve proizvode ispod 10 posto ili ne napravite ništa. Ovo nema smisla", upozorava Novotny koji se nada da će ulazak Hrvatske u eurozonu 'odraditi svoje', pa između ostalog i u kontroli političke samovolje.

"Eurozona je važan segment jer su unutar europodručja snažni institucionalni okviri koji će ograničavati političare da upravljaju nacionalnim ekonomijama kako žele. Da bi zaštitilo euro, europodručje jača razne instrumente kontrole političke samovolje. Političari koji upravljaju proračunima razbacuju višak novca kad ga imaju, umjesto da štede, i obrnuto", kaže Novotny.

Navodi i primjer Austrije koja ima sniženu stopu poreza na sve prehrambene proizvode uključujući hranu za kućne ljubimce, slično kao Slovenija te 'trunku razuma' njemačkog ministarstva gospodarstva, koje je usvojilo prijedlog njihovog ekonomskog instituta o spuštanju poreza na energente po kilovat satu.

To je bolje od spuštanja cijena za probranih 50-ak artikala, ponavlja.

"Vlade to mogu učiniti. Ali borbu protiv inflacije vodi Europska središnja banka, a ne nacionalne vlade pojedinih zemalja članica. Moja bi preporuka bila da se slušaju preporuke ESB-a i Europske komisije", kaže Novotny.

Rast plaća dolijeva ulje na vatru

Zanimalo nas je i kako komentira podatak da su plaće u Hrvatskoj rasle. Rast plaća, naime, koliko god bio pozitivan za građane, nije učinkovita mjera u borbi protiv inflacije.

"Rast plaća uvijek dolijeva ulje na vatru", upozorava i Novotny. "U takvoj utrci se nikad ne dogodi da je rast cijena zaustavljen. Rast plaća povećava kupovnu moć građana pa oni traže više roba, a kako roba nema dovoljno s obzirom na tu potražnju, cijene rastu. Da ima dovoljne količine svinjetine, mi sad ne bismo imali problema s rastom cijena svinjetine. Prije je uvijek bilo dovoljno ponude dok je, nasuprot tome, riba uvijek bila skupa jer je nema dovoljno da zadovolji potražnju pa su ljudi spremni platiti velike cijene, više nego u Italiji", slikovito pojašnjava Novotny.

Umjesto svega navedenog, treba pretrpjeti pad ekonomske aktivnosti. ESB nastoji osigurati 'mekano slijetanje', a to bi im čak moglo i poći za rukom. Međutim, mi u Hrvatskoj odgađamo taj učinak ovakvim intervencijama, upozorava Novotny.

Zaključno, što god ministar Filipović i trgovci dogovore danas, moglo bi samo pogoršati situaciju. Ako mjere nisu cjelovite i konkretne, poput mjere snižavanja PDV-a na sve proizvode, koristi od njih nema, osim možda predizborne.