Pelješki most otvoren prije točno godinu dana ispunio je ciljeve i očekivanja, pokazuju podaci koji kažu da je do 25. srpnja njime prošlo 2.305.537 vozila, pritisak na granični prijelaz Neum znatno je pao, a Hrvatska je spojena u cjelinu što nema cijene

Pema podacima Hrvatskih cesta, u špici turističke sezone most u prosjeku dnevno prijeđe 13.880 vozila.

U dosadašnjem dijelu godine mostom je prošlo 984.596 vozila. Najviše vozila od puštanja u promet bilo je u subotu 30. srpnja prošle godine, 19.029.

"Za usporedbu s rekordnom 2019. godinom prije početka epidemije, na brojilima postavljenima kod graničnog prijelaza s Bosnom i Hercegovinom, tijekom ljetnih mjeseci prosječni dnevni promet bio je 11.046 vozila", kažu iz Hrvatskih cesta.

Dodaju da je najveće prometno opterećenje vikendima. Tako je, primjerice, u subotu 15. srpnja ove godine mostom prometovalo 15.473 vozila.

Bez ijedne nesreće na mostu

Na samom Pelješkom mostu nije se dogodila ni jedna prometna nesreća, usprkos velikom broju vozila. Nesreće su se nažalost događale na pristupnim cestama, a najteža prošle godine kada je vozač iz Ujedinjenog Kraljevstva prešao u suprotni trak i njime se kretao dok se nije sudario s kamperom. U toj je nesreći bilo četvoro ozlijeđenih.

Iako je dio medija tvrdio kako postoji problem s asfaltom na mostu, iz Hrvatskih cesta tvrde da nije bilo oštećenja, ali da je u neposrednoj blizini mosta bilo manjih oštećenja ograde.

Riješen je i početni problem s pješacima i biciklistima koji su se prvih dana nakon puštanja u promet na mostu često fotografirali. To je donekle razumljivo s obzirom da most, osim osnovne, prometne funkcije, predstavlja atrakciju koju su mnogi željni posjetiti.

Iz Hrvatskih cesta navode da je nakon prvih dana kada se na mostu događalo zaista svašta, uz pomoć medija i policije jasno dano do znanja da je Pelješki most namijenjen isključivo prometu motornih vozila. 

Čest motiv na društvenim mrežama

Vozači se više ne zaustavljaju na mostu, ali nova građevina i dalje je atraktivna. Reakcije turista vrlo su pozitivne, a slike prelaska Pelješkog mosta ostaju čest motiv na društvenim mrežama. 

"Oba odmorišta, Komarna i Blaca, vrlo su posjećena te se mnogi zaustavljaju kako bi se fotografirali s mostom u pozadini", kažu iz Hrvatskih cesta.

Podaci Hrvatskih cesta pokazuju da je most znatno smanjio pritisak na granične prijelaze Klek i Zaton Doli, na kojima je promet u odnosu na 2019. godinu pao za oko 70 posto.

Iz Policijske Uprave Dubrovačko-neretvanske županije dobili smo konkretnije podatke.

Kažu da je nakon otvaranja Pelješkog mosta promet preko graničnih prijelaza koji omeđuju neumski koridor (BIH) znatno smanjen. Usporedba ukupnog prometa od 1. srpnja do 26. srpnja ove i prošle godine preko graničnih prijelaza Klek i Zaton Doli, pokazuje smanjenje broja putnika za 64, a vozila za 67 posto.

Dnevni prosjek vozila koja prelaze preko graničnih prijelaza varira ovisno o dobu godine, pa se za najvećeg vršnog opterećenja u turističkoj sezoni kreće oko 12.500 putnika i 8.300 vozila dnevno, kažu iz Policijske Uprave Dubrovačko-neretvanske županije.

Pelješki most izgrađen je u sklopu projekta "Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom" koji obuhvaća izgradnju mosta s pristupnim cestama.

Ukupna vrijednost cijelog projekta bila je nešto veća od četiri milijarde kuna, a EU-ova bespovratna sredstva pokrila su 85 posto toga iznosa. 

Radilo se, podsjećamo, o jednom od najskupljih i najvećih projekata u Hrvatskoj - projektu koji premošćuje Malostonski zaljev između Komarne na kopnu i Brijeste na poluotoku Pelješcu i tako cestovno ostvaruje kontinuitet teritorija Republike Hrvatske prekinut uskim koridorom kojim Bosna i Hercegovina kod Neuma izlazi na more. 

Natječaj za gradnju mosta raspisan je 2017. godine, a u travnju 2018. posao  dobiva kineska tvrtka China Road and Bridge Corporation s ponudom od dvije milijarde kuna i rokom izgradnje od 36 mjeseci. 

Kinezi su posao odradili vrhunski iako je bilo teških trenutaka tijekom gradnje, ponajprije tijekom svega onoga što se događalo (i) u Hrvatskoj tijekom epidemije covida.   

Most, najveći i najmarkantnji "zalogaj" cijelog projekta  ukupne je duljine 2.404 metara, sa šest glavnih stupova i trinaest raspona od čelika duljine od 72 do 285 metara, dok se visinom od 55 metara udovoljilo  zahtjevu Bosne i Hercegovine za osiguranjem nesmetanog prolaska brodova do Neuma.

Temelji se na stotinu metara dugačkim čeličnim cijevima promjera dva metra zabijenim u morsko dno. Stručnjaci su izračunali da je lokacija mosta podložna djelovanju jakih vjetrova, te da se nalazi se u zoni znatne seizmičke aktivnosti. Isto tako, Pelješki se most  nalazi u osjetljivom ekološkom području Malostonskog zaljeva.  

Most je namijenjen prometovanju isključivo motornim vozilima, a promet  se odvija u oba smjera po dvjema voznim trakama. Nema nogostupa ni biciklističke trake.

Usporedno s gradnjom mosta gradile su se i pristupne ceste na nerijetko iznimno nepristupačnom terenu. 

Sve je bilo gotovo 19. travnja  ove godine kada je u promet  puštena obilaznica Stona, odnosno dionica Prapratno - Doli, ujedno posljednja faza projekta Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom, čime je taj projekt i službeno završen.