Ispitima Državne mature u prvom roku pristupilo je ukupno 28.917 učenika, a privremeni rezultati pokazali su porast ukupnoga broja negativnih ocjena u odnosu na protekle godine, istaknuto je u srijedu na predstavljanju u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

Ispitima je u ljetnom roku pristupilo ukupno 28.917 učenika od kojih su 10.459 (40,5%) polaznici gimnazija, a 15.367 (59,5%) polaznici strukovnih škola.

Ove je godine na maturi palo 4 posto učenika gimnazija, odnosno njih 421, te 33,8 posto učenika strukovnih škola, odnosno njih ukupno 5191. Ukupan broj svih negativnih ocjena ove je godine 16.157 što je više nego u protekle tri godine, ali manje u odnosu na 2019. godinu, kada je ukupan broj negativnih ocjena bio 19.576.

Po jednu negativnu ocjenu ove je godine imalo 7320 pristupnika, dvije njih 2736., tri 889, a četiri negativne ocjene imalo je 137 učenika.

Višu razinu matematike biralo više učenika nego prijašnjih godina

U odnosu na prethodne godine povećao se udio učenika koji biraju višu razinu ispita iz matematike, koji se prijašnjih godina kretao između 33 i 40 posto, a ove je godine višu razinu biralo 42 posto učenika što ukazuje na povećani interes za matematiku gimnazijalaca, ali i učenika strukovnih škola, istaknuo je ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje Vinko Filipović.

Napomenuo je da se ove godine u postavljanju jednoga zadatka iz više razine matematike dogodila pogreška, koja je uočena već jedan sat nakon početka pisanja ispita.

Analizom ispita utvrdilo se da je 61 posto pristupnika zadatak riješilo unatoč pogrešci taj te ga je Centar odlučio priznati onima kojima je bio ključan za dobivanje dovoljne ocjene, a takvih je bilo 276. Ostalim pristupnicima zadatak s pogreškom ni u kojem slučaju nije mijenjao rezultat, istaknuo je Filipović.

Filipović: Rezultati iz hrvatskog na razini očekivanog

Maturanti su ove godine prvi put pisali jedinstveni ispit iz hrvatskog jezika, odnosno ukinute su osnovna i viša razina, a pozitivna ocjena iz eseja ponovno je bila uvjet za prolaz ispita.

Ispit iz hrvatskog pisalo je ukupno 27.194 učenika, a nisu ga položila 3562 učenika, odnosno 13,1 posto. Od toga esej nije položilo 2395 učenika, a test 379 učenika dok je ispod granice prolaznosti oba dijela ispita napisalo 788 učenika.

Na ispitu iz hrvatskog palo je znatno manje učenika nego 2019., odnosno predpandemijske godine, kad je taj postotak iznosio 17,6 posto.

"Budući da se vraćao prag eseja kao uvjet polaganja ispita i budući da se prvi put uveo jedinstveni ispit ja sam bio vrlo, uvjetno rečeno, oprezan u očekivanju rezultata i neću reći da sam zadovoljan, ali oni su doista na razini očekivanog", rekao je Filipović.

Uvođenje jedinstvenog ispita pridonijelo je dvostruko manjem broju eseja ocijenjenih s nula bodova, istaknuo je ravnatelj NCVVO-a. Ove ih je godine bilo 1963 (7,3 posto), prošle godine 2560 (10,1 posto), a 2021. ukupno 3825 (14 posto). 

Povećan broj pristupnika na izbornim predmetima 

Ovogodišnja analiza državne mature pokazala je porast broja pristupnika na svim izbornim predmetima, osim politike i gospodarstva.

Najveća odstupanja i najniži rezultati ove su godine zabilježeni na ispitima izbornih predmeta fizike, kemije te politike i gospodarstva.

Učenici su u prosjeku najbolje riješili ispit iz psihologije, a u odnosu na protekle godine, ove su godine bolje riješeni ispiti iz matematike, biologije, njemačkog i engleskog jezika, koji je ostao na razini rezultata zabilježenih prijašnjih godina.

"Uvidjet ćemo analizom samih ispita prije svega iz fizike, ali i iz politike i gospodarstva, u čemu je problem s obzirom i na činjenicu da je ovo prvi ciklus zaokruženog kurikuluma iz fizike", rekao je Filipović komentirajući nisku prolaznost na ispitu iz fizike, dodavši kako se prag prolaznosti ne planira smanjiti.

Ove godine poništeno je pet ispita zbog nedopuštene uporabe mobitela, tri iz hrvatskog jezika i dva iz matematike te su tim maturantima poništeni svi ispiti - i oni koje su polagali i oni koje su tek trebali polagati.

Poništena su i dva ispita iz hrvatskog jezika zbog neprimjerenih i vulgarnih sadržaja na eseju.

"Ti maturanti ne bi položili ispit iz hrvatskog jezika jer nisu imali dovoljan broj riječi na eseju, ali mi smo unatoč tome, da pošaljemo poruku tim maturatima koji su to učinili to označili kao poništeni ispit da jednostavno ne pokažemo time kako pravilnik koji govori o neprimjerenim sadržajima, diskriminaciji itd. ne stoji tek tako i da se on kao takav ne primjenjuje", rekao je ravnatelj NCVVO-a.