Autor u uvodu opravdava visoke cijene tržištem i činjenicom da je svatko tko je šokiran koliko je platio mogao to izbjeći provjerom cijene unaprijed, ali ističe da je da "ljutnja i nevjerica domaćih ljudi zbog vrtoglavih, donedavno nezamislivih cijena od dva, tri pa i četiri eura za kuglicu od Zagreba preko Istre, Zadra i Splita sve do Dubrovnika nisu bezrazložni".

"Jer… sladoled je do jučer bio posljednja crta obrane koliko-toliko dostojanstvenog i iskonskog ljetovanja. Smrznuta kremasta mliječna poslastica u širokoj lepezi aroma i pastelnih boja odavna je, za razliku od kave ili pizze, istinski simbol bezbrižnog ljeta. Okusi čokolade, vanilije, lješnjaka, citrona, jagode, a vremenom i mnogih drugih egzotičnijih, ono su što djeca, bivša i sadašnja, posebno pamte kao čaroliju ljetovanja za koju se uvijek, bez obzira na ekonomsku težinu vremena, našlo novčića u džepu", piše Al Jazzera Balkans i poentira rečenicom jedne zagrebačke slastičarnice:

"Tko ima, lizat će. Tko nema, neće! Sladoled nije nešto što si svatko mora i može priuštiti."

Autor dodaje da je slastičarski sladoeld lansiran u isfabriciranu gastro-orbitu gdje se već odavno i druga "sirotinjska" jela poput pizze, hamburgera i ćevapa, kojima su nekim prefriganim marketinškim trikom nalijepljene etikete prestižnih delicija, a s njima i cijene od kojih boli glava.

"Slastičari će, naravno, kao i vlasnici pizzerija, ćevabdžinica, burgerdžinica i drugih zalogajnica pravdati te cijene enormno naraslim troškovima (znate već: rat u Ukrajini, inflacija, skupi energenti i sirovine…), a neki će u duhu naglog zaokreta k elitnom turizmu i zahtjevnijoj klijenteli praviti i nuditi sladolede od pomno biranih sastojaka koje dobavljaju s udaljenih egzotičnih adresa", piše Al Jazzera Balkans.

"Dok se mnogi još sjećaju ne baš tako davnih vremena kada je kuglica sladoleda na Jadranu ili u Zagrebu koštala četiri kune, sada ih ima i po četiri eura (što je, dakle, sedam i pol puta više). Konkretno, u Dubrovniku. To je, doduše, najekstremniji primjer i cijena za "posebne" goste (ako i takvi odluče toliko platiti), ali trend zahvaća i cjenovnu sredinu tako da se i umjerene cijene ljeti postaju neumjerene", piše autor i dodaje da je još prošle godine, kada su cijene sladoleda krenule rasti, nastavnica slastičarstva Zdenka Buljan iz Ugostiteljsko-turističkog učilišta u Zagrebu kazala za Jutarnji list da je zapanjena time što je kuglica sladoleda u drugim krajevima dva do tri puta jeftinija nego u Zagrebu ili na Jadranu, iako svi nabavljaju iste sastojke – mlijeko, šećer, slatko vrhnje, arome…

"I dok je ove godine, na primjer, u slastičarnicama u Varaždinu ili Osijeku cijena kuglice sladoleda jedan do jedan i pol euro, u Rovinju, Krku, Zadru ili Splitu ona košta od dva i pol do tri i pol eura", zaključuje Al Jazzera Balkans.