Hrvatski ribari, vlasnici koćarica, ne samo da su se aktivno uključili u projekt Ministarstva poljoprivrede i Instituta za oceanografiju i ribarstvo o zbrinjavanju pasivno prikupljenog morskog otpada, nego su ga i inicirali.

Oni su, naime, prvi koji znaju kakav otpad kriju morske dubine. 

Jutros su nakon pristajanja u ribarsku luku Gaženica osim ribe iskrcali i različit otpad. Ondje su ih dočekali s posebno dizajniranim vrećama za odlaganje tako prikupljenog otpada. Jedna po jedna u ribarsku luku uplovljavaju koćarice, čija je posada čitavu noć provela na moru. piše Radio Zadar. 

Deni Vulin iz Kukljice uz uobičajeni plastični otpad pokazuje još nešto.

- Evo raketa. To smo dosegli. Samo ne znamo je li iz ovoga našeg rata ili otprije. Ima dolje aviona, svega. Ovo smo izvadili s vanjske strane Dugog otoka, četiri-pet milja od kraja, kaže Deni. 

Njegov kolega i sumještanin Nikola Kurić dodaje kako se znaju naći i sjedalice s putničkih brodova, ali i teži predmeti, pa osim ekološke štete u podmorju, štetu trpe i ribari.

- Kad je željezna ograda ili nešto teško onda poparamo cilu mrižu, pa je šteta i par tisuća eura, kaže Kurić. Valentina Andrić iz Uprave za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede dodaje kako je problem u tome što dolazi do oštećenja ulova jer je riba vrlo osjetljiv organizam i dolazi lako do oštećenja tkiva, a samim time i do smanjenja kvalitete kad se stavlja na tržište. 

Mreža Marinka Mekelnića iz Ugljana ipak je uhvatila više ribe nego otpada. Kaže - važna je suradnja sa znanstvenicima kako bi i budući naraštaji imali što loviti. - Nije puno, ali svaka mala je dobra. Zalog za budućnost. Ako bude sve kako treba i da se malo promijeni percepcija o ribarima, da ne bude uvijek da su koćari destruktivci i uništavači, nego da i nešto korisno rade za budućnost, kaže Marinko. 

Svakih nekoliko mjeseci na brod se s njima krcaju i biolozi, a dr. Pero Tutman sa splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo već godinama se bavi otpadom u moru. U Jadran ga s kopna najčešće donese bura te morske struje iz istočnog Mediterana. - Na južnom Jadranu ribari znaju izvući između pet i dvadeset kilograma takvog otpada, što je uz ostalo i posljedica donosa tog prekograničnog otpada, dok ribari u srednjem a naročito sjevernom Jadranu prikupljaju manje količine, uglavnom isto tako plastike koja je uglavnom "našeg porijekla" koju mi stvaramo, kaže dr. Tutman.

Dodaje, kako će ribarske aktivnosti pomoći i znanosti da se barem ugrubo procijeni količina takvog otpada na morskom dnu.