Direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ) Dražen Jurković rekao je kako smatra da se problem u primarnoj zdravstvenoj zaštiti neće riješiti dok ugovorne liječnike Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) bude plaćao po paušalu umjesto po učinku.
“Ne može privatnik raditi na paušalu, njemu se treba
platiti samo odrađena usluga. Glavarina i
hladni pogon, klikanje – sve je to paušal”, ustvrdio je
Jurković na Kongresu poslodavaca u zdravstvu koji
je proteklih dana održan u Vodicama.
Paušalno plaćanje privatnika, koji imaju ugovor s
HZZO-om, izdvojio je kao jednu od temeljnih
nelogičnosti u hrvatskom zdravstvenom sustavu jer im plaća
ne ovisi o rješavanju problema pa im se više isplati pacijenta
‘gurnuti’ na neku drugu instancu.
U posljednje tri godine broj komunikacija telefonom u
primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ) porastao je za više od dva
puta, sve se manje radi s pacijentom, a smanjen je i broj kućnih
posjeta, ustvrdio je direktor UPUZ-a
poručivši da kontakt pacijenta i liječnika ne može
zamijeniti “nikakav mail ni računalo”.
Upozorio je i na činjenicu da pacijent sve teže dolazi do
primarne zdravstvene zaštite koja mora biti dostupna. “Mislim da
bi oni hvatali pacijente po cesti da su plaćeni po obavljenoj
usluzi”, rekao je Jurković o privatnicima u PZZ-u.
Poručio je zdravstvenoj administraciji da će rješavanje
dostupnosti primarne zdravstvene zaštite pokazati
njezinu spremnost da uredi sustav.
Plaćanje privatnika u
primarnoj zdravstvenoj zaštiti bio je samo jedan
od problema kojih se dotaknuo Jurković u svom izlaganju na
kongresu koji svake godine okuplja relavantne stručnjake i
predstavnike zdravstvenih institucija, a problematiziran je
i niz drugih aktualnih tema
poput reforme zdravstva,
liberalizacije specijalizacija,
nezadovoljstva liječnika kao i smanjenja listi
čekanja.
Ukupan dug u zdravstvu – 14,6 milijardi
kuna
Direktor UPUZ-a istaknuo je i da su 2022. zdravstvene
ustanove, nakon dugog niza godina, uravnotežile poslovanje,
odnosno prihode i rashode.
“Prošle smo godine postigli dugo očekivani
cilj, uravnotežili smo poslovanje što je ključan
korak prije vraćanja duga u zdravstvu”, istaknuo je
Jurković.
Prema izvješću državne revizije, ukupan dug u zdravstvu
iznosi 14,6 milijardi kuna, gotovo dvije milijarde
eura. Njime su obuhvaćeni dugovi bolnica prema dobavljačima,
krediti zdravstvenih ustanova, ali i dug bolnica prema državi,
odnosno prema HZZO-u, koji iznosi 5,4 milijarde kuna.
Dug bolnica prema državi Vlada može otpisati i Jurković očekuje
da će se to dogoditi kada opće bolnice, u sklopu
reforme, svoja osnivačka prava prenesu na državu te bi
se tako ukupni dug u zdravstvu odmah smanjio za
5,4 milijardi kuna.
Početkom iduće godine osnivačka prava općih bolnica trebala
bi biti prenesena sa županija na državu, a opće bolnice
postale bi obveznici zajedničke javne nabave.
U Udruzi poslodavaca smatraju da dug bolnica prema HZZO-u
generiraju i preniske cijene po
kojima nacionalni osiguravatelj plaća zdravstvene usluge
“Došlo je vrijeme da i same zdravstvene ustanove sudjeluju u
kreiranju cijene usluge koju pružaju, jer sada o toj cijeni
odlučuje kupac usluge, odnosno HZZO”, rekao je direktor UPUZ-a.
3500 liječnika više i pola milijuna stanovnika manje
nego 2013.
U tom je kontekstu prezentirao i slovenski model tripartitnog
pregovaranja, u kojemu nacionalni osiguravatelj svake godine
pregovara
s poslodavcima o cijeni dijagnostičko-terapijskih
postupaka. Ako se dogovore, ta se cijena primjenjuje, u suprotnom
arbitrira ministar.
Poručio je i da tom modelu treba težiti jer se
njime dijeli odgovornost.
Osvrnuo se i na zahtjev liječničkih udruga
za liberalizacijom specijalizacija, te ponovio
stajalište UPUZ-a koji nema ništa protiv toga da se
mlade ljude riješi “robovlasničkih
ugovora”. Samo traže da se, u tim novim
uvjetima, ponudi i konkretno rješenje za javni interes, odnosno
organizaciju zdravstvene zaštite u svim dijelovima
Hrvatske.
U odgovoru na upozorenja liječničkih udruga kako sve
više liječnika odlazi raditi u
inozemstvo, iznio je podatke statističkog
ljetopisa HZJZ-a, po kojima Hrvatska ima 3500 više
liječnika u sustavu nego prije deset godina, s tim
da ima pola milijuna stanovnika manje.
“Broj zaposlenih u zdravstvu u dvije je godine porastao za 3000.
Stalno zapošljavamo, a broj stanovnika nam pada”, istaknuo je
dodavši da je Hrvatska s 400 liječnika na 100.000
stanovnika u prosjeku EU-a.
Potrebno je, kaže, objektivno početi govoriti o tome gdje su
problemi. Po njegovu mišljenju, oni su u neadekvatnom
rasporedu liječnika, teritorijalnom i po razinama zdravstvene
zaštite.
“Nisu plaće nikome u Hrvatskoj dobre, ali među sto najvećih
plaća, prema podacima COP-a, velika je većina liječnika”,
istaknuo je.
Iznio je i podatak da su Vladinom uredbom u
travnju povećani koeficijenti specijalistima u rasponu
od tri do 22,8 posto. Onima bez specijalizacije u primarnoj
zdravstvenoj zaštiti porasli su koeficijenti od 13 do 15,8 posto.
Liječnicima bez specijalizacije i specijalizantima koeficijenti
su povećani za 13,3 posto.
Direktor UPUZ-a dotaknuo se i neprihvatljivo dugih listi čekanja,
istaknuvši da one, prema iskustvu nekih susjednih zemalja,
nastaju kao rezultat pada produktivnosti rada, a ne toliko zbog
malog broja liječnika.