Većina Europljana vjeruje da će šestero od desetero djece iz siromašnih obitelji ostati siromašno i u svojoj odrasloj dobi, piše u četvrtak Večernji list, navodeći da šest od 10 Hrvata krivi siromaštvo za svoj neprimjeren socijalni status.

Jedno istraživanje OECD-a, skupine koja okuplja 38 najbogatijih svjetskih država, pokazuje da je u zemljama OECD-a potrebno gotovo pet generacija da se djeca iz obitelji s niskim prihodima približe prosječnom prihodu u svojoj zemlji.

Čak 63 na svakih stotinu djece u Hrvatskoj smatra da je njegova obitelj siromašna te da mu roditelji ne mogu osigurati primjeren socijalni i društveni status, navodi dnevnik.

Europska komisija još je 2018. godine pokrenula pilot-projekt kojim se na razini EU pokušavaju osmisliti novi kriteriji za mjerenje siromaštva, u čiju je izradu uključen i profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta Zoran Šućur, vodeći hrvatski stručnjak za socijalne nejednakosti.

Desetljećima se stupanj siromaštva neke zemlje određuje prema medijalnom dohotku, odnosno vjeruje se da najveći rizik od siromaštva prati obitelji i pojedince koji raspolažu s manje od 60 posto medijalnog dohotka.

Za Hrvatsku je prag siromaštva u 2022. godini bio 39.600 kuna godišnjeg dohotka za samca, odnosno siromašnim se smatra svatko tko je mjesečno raspolagao s manje od 3300 kuna neto. Za obitelj s dvoje djece mlađe od 14 godina taj je prag lani bio 83.160 kuna godišnje, odnosno 6930 kuna mjesečno.

Pokazalo se da je 18 posto hrvatskih građana, odnosno 694 tisuće osoba, živjelo s manje novca od spomenutog iznosa te se nalaze u riziku od siromaštva, piše novinarka Večernjeg lista Ljubica Gatarić.