Do novog lovostaja na srdelu preostalo je samo nekoliko dana, no tko je poželio njome “utažiti glad” prije nego što na mjesec dana iščezne s ribarnica, brzo će mu pasti mrak na oči. Srdele su presitne

Za jučerašnjeg obilaska nekih zagrebačkih ribarnica našlo se i većih inćuna od srdela, a kad se riba u vrećici pobroji – kilogram srdela koje smo kupili za četiri eura i kilogram inćuna koji su nas koštali 5,31 euro – nije nam preostalo ništa nego da se primimo posla i očistimo čak 146 komada. Čak 70 srdela i 76 inćuna prosječne dužine 11 do najviše 13 centimetara, piše u četvrtak Večernji list.

– Baš jadno, nekad smo kupovali prvoklasnu srdelu. U kilogramu ih je bilo oko 35, savršenih za gradele, a ove bi propale i kroz najuže gradele. Unazad nekoliko godina brojio sam ih 50-60 u kilogramu, a ovo je nečuveno. Jedino što sad ne trebam drače čistiti – kaže Marko S., umirovljenik kojega smo sreli na utrinskoj tržnici.

Vanja Čikeš Keč iz splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo kaže da su srdele i inćuni pod stalnim nadzorom i istraživanjima te pod stalnom procjenom populacije. Njihove ekipe na terenu trenutačno tragaju za velikom srdelom na otvorenom moru. No kad se podvuče crta pod dosadašnja istraživanja – i srdele i inćuni su prelovljeni, što znači da su danas i količine i pecature (duljina i težina) ulovljene ribe sve manje. I jedna i druga vrsta štite se u najosjetljivijem dijelu godine, u vrijeme mriještenja.

Što se biologije vrste tiče, lovostaji bi se mogli i produljiti, dapače, ističe Čikeš Keč. No prije svega treba vidjeti zašto se srdela smanjila, odnosno zašto je njezina lovna duljina svake godine sve manja. Najmanje koje kupujemo ne bi smjele biti manje od 11 cm (inćun 9), kad postaju spolno zrele. No prije su srdele bile i 20 cm duge, nalazilo ih se bez problema, objašnjava naša sugovornica, a sad su i od 17 raritet.

U Ministarstvu poljoprivrede kažu da godišnji iskrcaj srdele i inćuna oscilira, piše novinarka Večernjeg lista Jolanda Rak Šajn.