Hrvatska je deveta među zemljama EU-a po riziku od depresije. Nužan nam je preokret prema ranom otkrivanju kako bi se pomoć počela pružati kada još nije potreban hospitalizacija.

Danas je svjetski dan zdravlja. Tim je povodom o zdravstvenom stanju nacije u Novom danu govorila zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Ivana Pavić Šimetin.

“Nas kao naciju karakterizira veliko opterećenje kroničnim nezaraznim bolestima koje proizlaze iz loših životnih navika, kao što su debljina, pušenje, pijenje alkohola, tjelesna neaktivnost i nepravilna prehrana. Kad se uspoređujemo s drugim zemljama, po debljini i dijabetesu smo vodeći. Kod pušenja smo na sedmom mjestu. Konzumacija alkohola nam je na devetom mjestu, po Eurostatovoj ljestvici”.

“Kad je riječ o pušenju, U Hrvatskoj je pušenje u porastu ili stagnira, dok je u zemljama zapadne Europe u padu. Europski prosjek je 19%, dok u Hrvatskoj svakodnevno puši 22% osoba. Ističe da se žene približavaju muškarcima u Hrvatskoj po pušenju.

Mentalno zdravlje Hrvata

Hrvatska je deveta među zemljama EU-a po riziku od depresije, ističe liječnica. “Imamo jako puno hitnih prijema i veliki broj hospitalizacija. Nužan nam je preokret prema ranom otkrivanju kako bi se pomoć počela pružati kada još nije potreban hospitalizacija. Dobra je stvar što smo, pri sistematskim pregledima, krenuli u osmom razredu i prvom razredu srednje škole s probirom rizika o mentalnom zdravlju. Školski liječnik provodi upitnik za dijete, boduje ga i onda ona djeca s povećanim rizikom dobiju dodatni razgovor i daljnju obradu. Ključno nam je rano otkrivanje bez da djeca sama izraze probleme. Djeca skrivaju probleme, možda čak i suicidalne misli”, upozorava liječnica.

Komentirala je i vršnjačko nasilje u školama: “Rizična ponašanja počivaju na niskoj razini mentalnog zdravlja. Netko tko je potišten i nezadovoljan ulazit će u rizike u smislu pušenja, pijenja i drugih sredstava – radi samog liječenja, ali i radi pripadnosti grupi vršnjaka. Kod neke djece se rizična ponašanja mogu predvidjeti. Važan je indikator neprihvatljivo ponašanje i pogoršanje školskog uspjeha. Tu je i splet drugih rizika, poput upotrebe energetskih pića koja mogu biti negativni okidač za agresivno ponašanje jer potiče adrenalin s impulsivnošću i nemogućnosti kontrole. Uz to uvijek idu i poteškoće s koncentracijom i loš školski uspjeh”, opisuje Pavić Šimetin.

Preventivni pregledi

Liječnica kaže da se kontinuirano poziva ljude na probir na rak debelog crijeva, no odaziv je jako slab. Muška populacija se odaziva slabije. Boje se kolonoskopije ili radije ne žele ni znati da su bolesni. Liječnica poziva na osvještavanje zbog mogućnosti kvalitetnijeg života ako se pravovremeno reagira. Potiče i na pregledavanje madeža.

S druge strane, odaziv žena na mamografiju je velik. A kad je riječ o raku vrata maternice, kaže da se žene odazivaju samoinicijativno i redovito na papa test. “Moramo uvesti HPV testiranje paralelno sa papa testom”, poziva liječnica.

Svijest o zdravlju nije dobra. “Ključna je edukacija od najranije dobi jer ako vodimo računa od vrtića na četkanje zubi, nepušenje, tjelesnu aktivnost, pravilnu prehranu… samo tako ćemo stvoriti naciju koja će imati zdravstvenu pismenost razvijenu da kad dođe u odraslu dbo može nositi zdravlje nacije dalje”.