Ministar zdravstva Vili Beroš u subotu je, povodom liječničkog prosvjeda, poslao otvoreno pismo u kojemu pita je li pravi motiv prosvjeda želja Hrvatske liječničke komore (HLK) da proširi svoje ovlasti, a ne deklarirana borba za materijalna prava liječnika.
Hrvatska liječnička komora jedan je od organizatora
prosvjeda, a Beroš kao mogući pravi motiv prosvjeda
navodi želju Komore da, uz licence, dobije
i “odobravanje liječničkih specijalizacija”.
Vodstvu Liječničke komore poručuje da smanji obaveznu
članarinu ako joj je doista stalo do materijalnih prava
liječnika.
Navodi da Komora, kao strukovna udruga, ‘pere ruke’ od
većine problema u zdravstvu, te je za vrijeme pandemije
stajala sa strane i kritizirala protuepidemijske
mjere Vlade.
Podsjeća da su upravo Vlada i Ministarstvo zdravstva
ovlastili Hrvatsku liječničku komoru za licenciranje
liječnika i dali joj javne ovlasti.
Članstvo je u komori obavezno i svi liječnici plaćaju obaveznu
članarinu. Ta ista komora sada prosvjeduje protiv te iste Vlade u
maniri sindikata te višak prihoda usmjerava u aktivnosti od kojih
velika većina članova – liječnika, nema koristi, ističe ministar.
“Tko to danas protestira i zašto? Protiv koga i
protiv čega?”, pita Beroš te dodaje da je Vlada svo ovo
vrijeme poboljšavala materijalni položaj liječnika i zaposlenika
u zdravstvu a on stalno poziva na dijalog i zajedničko traženje
rješenja.
Većini liječnika izdašni iznosi na mjesečnoj razini
“Primanja, koja ne čine samo plaće i koeficijenti, donose većini
liječnika izdašne iznose na mjesečnoj razini i to ne samo za
hrvatske, već i za uvjete razvijenijih država”, navodi Beroš u
otvorenom pismu.
Značajne iznose, kaže, donose im prihodi redovnog rada,
prekovremenih sati, dežurstava, pripravnosti, predavanja kao
i provođenje kliničkih studija.
Samo u 2022. godini, trošak svih zaposlenih u zdravstvu – njih
oko 75 tisuća iznosio je 1,6 milijardi eura što je 43
posto više od troška zaposlenih u 2016. godini.
Prosječna plaća u zdravstvu u protekle četiri godine,
prema Državnom zavodu za statistiku, porasla je za 36,6 posto.
Izdaci za primanja zdravstvenih radnika iznose oko 35
posto ukupnog troška hrvatskog zdravstvenog sustava.
I dok broj liječnika i djelatnika u sustavu kontinuirano raste,
broj stanovnika se smanjuje. U razdoblju od 2016. do danas
broj osiguranika pao je za 150.000, dok je broj zaposlenih u
sustavu porastao za nešto više od 9000 djelatnika.
Uz navedeno, zdravstveni proračun premašuje
četiri milijarde eura. Najveći dio tog iznosa odlazi upravo
na materijalna prava djelatnika u zdravstvu, ističe Beroš.
“Protest sigurno neće donijeti boljitak. Ako je sve ovo i u neke
druge svrhe, previše je!”, poručuje ministar.