Hrvatska je 2021., u vrijeme korone bila iznad prosjeka EU po stopi fertiliteta, ali već 2022. naglo je pao broj rođene djece.

U mnoštvu zabrinjavajućih demografskih trendova, ohrabrujuće zvuči podatak da je u pandemijskoj 2021. stopa fertiliteta u Hrvatskoj porasla i premašila prosjek Europske unije, zauzevši 12. mjesto. Broj rođene djece po ženi u reproduktivnoj dobi, podaci su Eurostata, u Hrvatskoj je te godine iznosio 1,58, dok je prosjek u EU bio 1,53, piše u subotu Jutarnji list.

Godinu ranije taj je pokazatelj u Hrvatskoj iznosio 1,48, a u EU 1,50, dok je 2019. zaostajanje bilo i veće, 1,47 prema 1,53. Na porast novorođene djece u 2021. već je ukazala i nacionalna statistika, prema podacima DZS-a, rođeno je 36.508 djece, 663 više nego godinu prije.

Ivan Čipin, profesor na Katedri za demografi ju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, međutim, upućuje da se podaci Eurostata ne poklapaju s onim DZS-a, prema kojima je stopa fertiliteta u 2021. iznosila 1,62, čime bi se Hrvatska popela na sedmo mjesto u EU.

Pritom se Eurostat poziva na 'prekid serije', a kako objašnjava Čipin, riječ je o novom popisu koji je pokazao da imamo manje žena u fertilitnoj dobi u odnosu na ranije procjene.

U svakom slučaju, kada je riječ o fertilitetu, smatra Čipin, Hrvatska ne stoji loše u EU. "No, naš je problem dobna struktura koja ni uz takvu stopu ne može dati veći broj živorođenih u odnosu na onaj koji imamo i koji je puno manji od broja umrlih", smatra ovaj demograf, piše novinarka Jutarnjeg lista Marina Klepo.