Muzej hrvatskih arheoloških spomenika - Split i Sveučilište u Zadru danas su u Svečanoj dvorani predstavili novu knjigu prof. dr. sc. Ante Uglešića „U potrazi za Višeslavovom krstionicom“.

O knjizi su govorili ravnatelj Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika, ujedno suizdavača knjige, dr. sc. Miroslav Katić, doc. dr. sc. Tomislav Fabijanić, doc. dr. sc. Zdenko Dundović i sam autor.

Knjiga govori o jednom od najznačajnijih spomenika za hrvatski identitet, koji je do sada često krivo interpretiran, a istraživanja koja je 2001. godine proveo pokojni profesor Janko Belošević nisu na sustavan način prezentirana javnosti. 

Uglešićeva knjiga donosi dokaz da je Višeslavov krsni zdenac, kojeg su u 18. stoljeću otuđili Mlečani, da bi sredinom 20. stoljeća bio vraćen u Hrvatsku, zaista bio postavljen u ninskoj crkvi, ali s bitnom izmjenom u odnosu na dosadašnje zaključke. Naime, on nije bio izrađen oko 820. godine, nego za uspostavu Ninske biskupije, čemu u prilog ide i provedena analiza, koja ga smješta u razdoblje od 876. do 878. godine. Ono što iz toga proizlazi da Višeslav nije živio prije Domagoja, nego je bio Domagojev sin, čime je upotpunjena genealogija hrvatskih vladara.

- Znao sam od početka da zdenac ne može biti datiran u 820. godinu, kao ni to da je služio da se ulazi u njega, jer je ta praksa bila napuštena koncem 8. stoljeća. Napravljen je u vrijeme za nas značajnog pape Ivana VIII., pri uspostavi Ninske biskupije, a na njemu se vidi i garež, koji se može povezati sa spaljivanjem stolne ninske crkve, kao i činjenicom da je na sebi imao drveni poklopac. Sve što sam naveo u knjizi ide u prilog da je krsni zdenac iz Nina, a jedino što nedostaje je da u nekim spisima pronađemo kad je došao u Veneciji, a zasigurno nakon 1720., jer se tada više ne spominje u vizitacijama, rekao je Uglešić.

- Ova knjiga pokazuje i da je Nin za hrvatsku povijest daleko značajniji nego mislimo i znamo. O svojoj povijesti gotovo ništa ne znamo, a najstarijom prošlošću se bavimo vrlo malo, rekao je Uglešić.

Predstavljajući knjigu dr. Fabijanić dao je presjek dosadašnjih istraživanja, pa i ono Luke Jelića koje je mnoge istraživače odvelo u krivom smjeru. Dr. Dundović iznio je saznanja o vremenu nakon paljenja grada, kada je kanonik svakodnevno služio mise u ruševinama sv. Anselma. 

Ravnatelj Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika dr. sc. Miroslav Katić rekao je kako je Višeslavova krstionica zaštitni znak ove ustanove te je priča o njoj napokon vraćena u normalni kolosijek, nakon što su je mnogi prisvajali i pripisivali drugim mjestima.

- Ova knjiga je pristupačna i vrhunskim stručnjacima i studentima. Ona će sljedećih desetljeća imati ključnu ulogu u proučavanju hrvatske srednjovjekovne države i ovog vrhunskog spomenika, istaknuo je Katić.