Šire riječko područje, uz šire zagrebačko područje, u koje ubrajamo i Baniju, seizmički je aktivno i ugroženo, i odmah nakon južnog priobalja koje je najugroženije, objasnio je seizmolog Krešimir Kuk.

Otok Krk pogodio je jak potres magnitude 4,8 po Richteru. Epicentar je bio kod Bašćanske Drage na Krku. Potres se osjetio diljem Hrvatskog primorja. Brojni građani javljali su da se potres osjetio i u ostalim dijelovima zemlje, Karlovcu, Zagrebu, a korisnici EMSC-a javili su da se podrhtavanje osjetilo i u BiH.

Seizmolog Krešimir Kuk za Večernji list rekao je da je to bio jak potres. Na pitanje ima li ovaj potres veze s nedavnim podrhtavanjima u regiji, Kuk je kazao: “Generalno, možemo primijetiti da se na širim prostorima manifestira izraženija seizmička aktivnost. Dakle, u tom kontekstu treba gledati. Dakle, svi ovi potresi i u Rumunjskoj proteklih dana i na našem području, oni, dakle, nisu potpuno odvojeni i neovisni u smislu manifestiranja seizmičnosti na širem regionalnom prostoru”.

Kuk je naglasio da oni nisu direktno povezani s potresima u Turskoj. “Kada kažemo direktno mislimo da jedni direktno uzrokuju druge, ali Zemljina kora je zatvoren sustav, energija i sile se prenose i u tom kontekstu nismo potpuno odvojeni od ostatka Europe i balkanskog poluotoka”, kazao je Kuk.

“Šire riječko područje je, uz šire zagrebačko područje, u koje ubrajamo i Baniju, seizmički aktivno i ugroženo, i odmah nakon južnog priobalja koje je najugroženije, šire su riječko i šire zagrebačko među potresom najugroženijima u Hrvatskoj”, dodao je Kuk.

Zabilježena su i još dva naknadna potresa magnitude između dva i tri. Upitan očekuje li ih se još, Kuk je još jednom naglasio da se potresi ne mogu prognozirati.

“Ne možemo prognozirati u smislu vremenske razdiobe potresa, ni njihove jačine, ali u dužem vremenskom razmaku, a možda i kraćem, naravno da je realno očekivati da se seizmičnost još može na tom prostoru manifestirati”, kaže Kuk.

Seizmička aktivnost je vezana i uz dijelove Slovenije, kaže Kuk, od Ilirske Bistrice pa preko Klane i cijeli obalni pojas u kvarnerskom zaljevu. Ovako jak potres, kaže Kuk, se osjeti nekoliko stotina kilometara dalje.

“Zabilježeni su jači potresi, povijesno i to potres u 19. stoljeću kod Bakra, u 18. stoljeću, nekoliko njih oko Vinodola, u 14. stoljeću je bilo jakih potresa. 1838. kod Bakra bio je jaki potres, intenzitet mu se procijenio na 7 do 8 stupnjeva i zabilježene su štete od Bakra, Kraljevice… 1870. godine potres u području Klane, Ilirska Bistrica 1956. godine, to su jači potresi u posljednje vrijeme”, kazao je Kuk.