Nova godina donijela nam je novu valutu i ušli smo u Schengen, ujedno su najavljene nove, veće kamate na stambene kredite što će se sigurno odraziti na stanje na tržištu nekretnina.

Cijene stambenih objekata u Hrvatskoj u trećem su tromjesečju prošle godine u prosjeku porasle za 2.8 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini rast cijena ubrzao na 14.8 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Time je nastavljen rast cijena stambenih nekretnina na godišnjoj razini koji u Hrvatskoj traje od drugog tromjesečja 2017. godine. 

Novi stambeni objekti u trećem tromjesečju 2022. poskupjeli su u prosjeku za 2.6 posto u odnosu na drugi kvartal. U odnosu na treće tromjesečje 2021. godine, cijene novogradnje ojačale su za 17.4 posto, pokazuje izvješće DZS-a objavljeno u utorak.

Cijene postojećih stambenih objekata više su za 2.9 posto na kvartalnoj, a 14.5 posto na godišnjoj razini.

Cijene stambenih objekata u trećem tromjesečju 2022. u odnosu na drugi kvartal iste godine u prosjeku su za grad Zagreb više za 4.1 posto, za Jadran 2.8 posto, dok su  za ostala područja niže za 0.8 posto.

I na godišnjoj su razini cijene stambenih objekata u Zagrebu porasle, u prosjeku za 17.9 posto. Na Jadranu je rast iznosio 12.8 posto, a na ostalim područjima 13.9 posto, pokazuju statistički podaci, piše Index.

Cijene nekretnina uvijek su bile izražene u eurima, međutim stvari na tržištu se mijenjaju. 

- Što se tiče prelaska na euro, ništa se nije promijenilo, to je već ukalkulirano u cijene koje imamo danas. To se vidi po tome što smo imali 36 posto stranaca koji su kupili nekretnine u Hrvatskoj i to je ono na što se aludira, da kada prijeđemo na euro, da će se to odraziti na cijene, rekao za HRT rekao je Boro Vujović, vlasnik agencije za promet nekretnina.

- Činjenica je da smo prošle godine imali rekordan rast i s obzirom na ono što sada vidimo na tržištu, realno je očekivati da se taj rast zaustavi, dodao je. 

Kod kredita nije bilo pretjeranih razlika prije nove godine i poslije, ciklus stambenih kredita se nastavlja. 

- Nastavlja se ciklus normalno, samo se pričekalo da se napravi konverzija u euro. Dogodilo se to da više nemamo kredite uz valutnu klauzulu, nego samo u eurima, i neke stvari su se čak i pojednostavnile, rekao je Hrvoje Travnikar, financijski stručnjak.

Ali promjena ipak ima, dogodio se rast kamatnih stopa. 

- Nije se dogodio taj ogroman rast, nego se u Hrvatskoj dogodio ipak neki manji rast. Trenutačno govorimo da su se za nekih 0,5 ili 0,75 posto u prosjeku povećale kamatne stope na, recimo, stambene kredite, istaknuo je Travnikar. 

Najviše stranih kupaca nekretnina dolazi s njemačkih, austrijskih i slovenskih tržišta gdje je kriza sada i više nego prisutna, naglasio je Vujović. 

- Tamo su tržišta nekretnina u zastoju s obzirom na puno veći rast kamatnih stopa i u nekom narednom periodu ne očekujemo neki veliki "boom" stranaca koji bi došli i kupili više nego što je to u ovom trenutku, rekao je Vujović. 

Uskoro stiže i novi APN kredit.

- Predviđamo da će biti isti uvjeti kao prošle godine i da se ništa neće mijenjati, a stiže otprilike u istom terminu kao prošle godine, sredinom ožujka, rekao je Travnikar. 

Potražnja veća od ponude

Povećanje kamatnih stopa i uvođenje eura ne bi trebali imati velik utjecaj na investitore u Zagrebu. 

-  Novogradnja je uvijek tražena, potražnja za stanovima je i dalje veća od ponude, tako da mi u Zagrebu to nećemo osjetiti. Možda je to više vezano za obalu i ostatak Hrvatske, rekao je Marijan Vidmar, građevinski poduzetnik.

Rasle su cijene četvornog metra stana, ali i građevinskog materijala.

- Sada se zadnjih 6 mjeseci to stabilizirao i cijena materijala stagnira. Čini mi se da do nekog osjetnog pada cijena neće doći, a ako dođe onda će se naravno i cijena kvadrata stanova smanjiti, istaknuo je Vidmar.