Bez vladinih mjera inflacija bi bila još vreća, rekao je u petak u uvodu sjednice vlade premijer Andrej Plenković, te istaknuo da je neopravdano dizanje cijena izravan udar na standard građana i jedan od razloga prijedloga za uvođenje dodatnog poreza na dobit.

"Bez mjera Vlade inflacija bi bila još veća", rekao je Plenković i dodao da "aktivnosti koje se ponekad manifestiraju u neopravdanom dizanju cijena idu direktno nauštrb standarda života građana" te su jedan od razloga rasta inflacije kao i jedan od razloga zašto vlada predlaže saboru izglasavanja dodatnog poreza na dobit.

Istaknuo je da je na kretanje inflacije u listopadu utjecao rast cijena hrane i bezalkoholnih pića, u segmentu restorana i hotela te stanovanja, vode, struje, plina i ostalih goriva.

Kumulativno, zadnjih 12 mjeseci (prosinac 2021. – studeni 2022. u odnosu na prethodnih 12 mjeseci), inflacija je u Hrvatskoj iznosila 10,1 posto što je u skladu s onime što je vlada i najavljivala, rekao je Plenković i dodao da bi inflacije za cijelu 2022. godinu trebala biti oko te stope, a nagodinu bi ovisno o procjenama trebala pasti na 5,7 do šest posto.

Potrošačke cijene u Hrvatskoj porasle su u studenome za 13,5 posto, pa je tako inflacija dosegnula novu najvišu razinu od kada Državni zavod za statistiku (DZS) vodi te podatke.

Najnoviji statistički podaci pokazuju da je rast potrošačkih cijena ubrzao na godišnjoj razini. Naime, do danas objavljenih rekordnih podataka, najviša stopa godišnje inflacije u Hrvatskoj zabilježena je u listopadu, kada je iznosila 13,2 posto.

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, porasle su i na mjesečnoj razini, te su u studenome u prosjeku bile više za 0,9 posto u odnosu na listopad.

U godišnjem je prosjeku stopa inflacije iznosila 10,1 posto, stoji u DZS-ovom izvješću.