Na ovogodišnoj svjetskoj listi talenata, koju izrađuje švicarski International Institute for Management Development (IMD), Hrvatska je na 42. mjestu, što je sedam mjesta više nego godinu ranije, priopćio je u ponedjeljak Nacionalni odbor za produktivnost i konkurentnost (NOPK), no pritom nije popravila ključne elemene svoje konkurentnosti.

Prva na svjetskoj ljestvici između 63 gospodarstava po privlačenju i zadržavanju talenata ove je godine ponovno Švicarska, zadržavši vodeću poziciju šestu godinu zaredom. Na drugom je Švedska, na trećem Island, a potom slijede Norveška i Danska.

Hrvatska je ove godine napredovala za sedam mjesta i sada se nalazi na 42. mjestu ove svjetske ljestvice, pri čemu iz NOPK-a navode da nije popravila ključne elemente svoje konkurentnosti.

IMD-ova ljestvica o talentima pokazuje sposobnost zemlje da izgradi, privuče i zadrži nadarene osobe kako bi stvorila bazu talentiranih osoba potrebnih poduzećima radi stvaranja nove vrijednosti i time povećanja konkurentnosti zemlje.

Izvješće se bazira na tri ključna faktora koji sadrže ukupno 31 pokazatelj. Ključni faktori su ulaganje i razvoj – podizanje kvalitete obrazovnog sustava kroz investicije u cilju povećanja broja talentiranih osoba u zemlji, faktor privlačnosti – sposobnost zemlje da zadrži svoje nadarene osobe i privuče nadarene osobe iz inozemstva te faktor spremnosti – koji mjeri kvalitetu vještina i kompetencija dostupnih među talentima pojedine zemlje.

Na području investicija i razvoja Hrvatska je najbolje ocijenjena pa se nalazi na 25. mjestu, navode iz NOPK-a. Usporedbe radi, lani je u tom području bila na 34. mjestu.

Unutar te komponente posebno su dobro ocijenjeni segmenti: odnos broj učenika i profesora u osnovnom školstvu, gdje se Hrvatska nalazi na četvrtom mjestu, i odnos broja učenika i profesora u srednjim školama, gdje je na prvom mjestu ove svjetske ljestvice.

“Iako se taj rezultat može činiti dobrim, on zapravo govori o dodatnom povećanju neefikasnosti našeg sustava obrazovanja. Naime, OECD-ovo PISA istraživanje jasno je pokazalo kako broj učenika u razredu ne doprinosi kvaliteti obrazovanja nego najveći utjecaj na kvalitetu imaju plaće nastavnika i atraktivnost nastavničke profesije”, ističu iz NOPK-a.

Lošiji rezultat, pak, ostvaren je u području naukovanja i stručne prakse, gdje je Hrvatska na 58. mjestu, što pokazuje da i dalje nije realizirana ideja povećanja relevantnosti obrazovanja većim uključenjem poslodavaca u obrazovni proces, dodaju iz NOPK-a.

Po komponenti privlačnost destinacije Hrvatsku je na 54. mjestu, nakon lanjskog 58., pri čemu je kao jaka strana ocijenjen segment troškova života (18. mjesto), a među lošijim rezultatima pokazuje se odljev visokokvalificiranih radnika, gdje je na 60. mjestu.

Tako loša pozicija ne treba pretjerano čuditi ako se uzme u obzir porezni pritisak na plaće visokokvalificiranih stručnjaka, koji je viši nego u usporedivim državama, napominju iz NOPK-a. A budući da je Hrvatska već jedna od pet europskih zemalja s najvećim nedostatkom radne snage, kako potvrđuje i „Joint Employment Report 2021“ Europske komisije i Vijeća Europe, tako visok odljev i sve manji broj visoko kvalificiranih dovodi u pitanje održivost gospodarstva.

“Demografska situacija u Hrvatskoj, ali i trendovi koji se mogu iščitati iz rezultata posljednjeg popisa stanovništva su doista zabrinjavajući. U deset godina izgubili smo desetinu stanovništva, a u proteklih 8 godina populacija naših srednjoškolca umanjena je za gotovo dvadeset posto. Prijeti nam situacija u kojoj neće imati tko raditi za buduće mirovine. Zato je nužno odmah krenuti u stvaranje okvira poticajnog tržišta rada i mijenjati rigidna pravila koja tjeraju mlade ljude u konkurentnije i bogatije zemlje”, komentiraju iz NOPK-a.

Po komponenti spremnosti zemlje za udovoljavanjem zahtjevima tržišta za kvalificiranom radnom snagom, Hrvatska je na 46. mjestu, nakon lanjskog 54., pri čemu joj je jaka strana broj diplomiranih osoba na području ICT-a, inženjerstva, matematike i prirodnih znanosti (13. mjesto), dok su lošije ocijenjeni segmenti dostupnosti obučenih radnika i međunarodno iskustvo višeg managementa, gdje se Hrvatska nalazi na 57. mjestu.

Iz NOPK-a navode da iako se broj STEM diplomanata čini značajan i dobar, on je nedovoljan za daljnji razvoj hrvatskog ICT sektora i ukupnog gospodarstva. Naime, uz navedene brojeve diplomanata koji su razmjerno dobri, Hrvatska je u 2021. godini prema Eurostat podacima izgubila čak 1700 IT profesionalaca, što je čini drugom najviše pogođenom članicom EU nakon Islanda, upozoravaju.

“Kao jednu od mjera kojom možemo značajno utjecati na prevladavanje izazova s kojima se hrvatsko tržište rada danas susreće, Nacionalni odbor za produktivnost i konkurentnost predlaže internacionalizaciju visokog obrazovanja te reformu osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja, što mora biti praćeno povećanjem plaća onima koji ostanu u sustavu. Neophodno je više se otvoriti stranim studentima, koji će u Hrvatsku doći radi stjecanja diplome i tijekom studiranja uklopiti se u lokalnu zajednicu i steći potrebna znanja i vještine te ostati raditi u Hrvatskoj nakon studija, sve kako bi se nadomjestio manjak domaće visokokvalificirane radne snage”, ističu iz NOPK-a.