Pobjednike izbora za Najbolji grad proglasit će se na svečanoj dodjeli 1. prosinca u Opatiji.

Nakon prošlogodišnje pobjede u Eco City kategoriji našeg velikog izbora za Najbolji grad, Osijek se i ove godine plasirao u samo finale u kojemu brani naslov najboljega. Ove godine mu konkuriraju dva dosadašnja pobjednika u ovoj kategoriji – Koprivnica i Križevci, Poreč koji je i prošle godine dogurao među pet najboljih te debitant u ovoj kategoriji – Zadar, piše Gradonačelnik.hr.

Najbolji grad u Eco City kategoriji svake godine biramo temeljem prijava samih gradova, a koje potom procjenjuje stručni žiri i izabire najbolje. Ove godine za Eco City kategoriju prijavilo se 25 gradova koji kontinuirano rade i ulažu kako bi postali održivi, što bolje iskoristili obnovljivu energiju, postali ugljično neutralni i očuvali vodu i prirodne resurse. Oni najbolji među njima najuspješniji su i na polju odvojenog prikupljanja otpada, te aktivno razvijaju alternativne načine prijevoza.

Kroz pregled prijavljenih projekata vidimo da gotovo svi gradovi rade na nabavi dodatnih spremnika za odvojeno prikupljanje korisnih sirovina iz otpada te provode raznovrsne projekte edukacije i podizanja svijesti o važnosti prepoznavanja vrijednosti otpada kao korisne sirovine, nastavljajući trend uspostave integralne, održive i građanima dostupne infrastrukture za gospodarenje otpadom. Velik broj projekata odnosi se na energetsku učinkovitost, odnosno daljnju energetsku obnovu javnih zgrada, poput škola i vrtića. Naši gradovi također sve više prepoznaju važnost energetske neovisnosti i proizvodnje vlastite energije iz obnovljivih izvora energije. Posebno veseli što se osim sunčeve energije sve više razmišlja i o ostalim izvorima energije, npr. geotermalnim izvorima. Iz dospjelih prijava vidljivo je da gradovi sveobuhvatno rade na novim prometnim rješenjima, čime ne pridonose samo prometnom rasterećenju već direktno utječu na kvalitetu zraka, smanjenje stakleničkih plinova, pa i ukupne potrošnje energije. Osiguravaju se dodatne biciklističke staze, električne punionice, nabavljaju se nova vozila za javni prijevoz itd.’, ističe članica stručnog žirija, konzultantica za gospodarenje otpadom i održivost Irena Relić. Tu su još, dodaje, i projekti izrade različitih strategija za buduća razdoblja vezana na klimu, otpad, energetski neovisne otoke, ZERO CARBON gradove, što sve daje dobru podlogu za nove projekte naših gradova.

Uz sve navedene projekte i mjere, koje svakako treba nastaviti razvijati, prepoznaje se još uvijek manjak projekata vezanih na unapređenje udjela zelene infrastrukture na razini gradova, kao što su sadnja stabala, smanjenje prosječne udaljenosti stanovnika od zelene površine i omogućavanja lakšeg pristupa, razvoja urbanih vrtova, razvoja zelenih krovova, smanjenje vodonepropusnih površina parcela, obnova povijesnih vrtova i parkova.

Ujedno bi u nadolazećem razdoblju trebalo razmišljati i o sprečavanju negativnih posljedica klimatskih promjena na razini gradova, kao što su sustavi zadržavanja oborinskih voda (zbog očekivanih nedostataka pitke vode uslijed klimatskih promjena i nesavjesnog postupanja s vodom) i/ili sustavi sprečavanja poplava formiranjem upojnih površina (npr. zelene površine u naseljima, javni parkovi i dr.) za prihvat veće količine oborinskih voda u kratkom vremenskom razdoblju te povezanih kišnih vrtova.

Gotovo je sigurno da će provedbu gotovo svih projekata ECO CITY biti moguće sufinancirati iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u novom financijskom razdoblju 2021. – 2027. godine te iz Mehanizma za oporavak i otpornost putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026., a u narednim godinama može se očekivati puno veći broj projekata ove vrste koji će ubrzati uspostavu održivih, otpornih, sigurnih i za život ugodnih i uređenih gradova u Hrvatskoj’, ističe Relić.

Metodologija izbora ovih projekata za izbor u finaliste zasniva se na bodovanju sljedećih triju parametara: utjecaj na život lokalnog stanovništva, stupanj inovativnosti projektne ideje i održivost samog projekta.

Zadar: Do 2050. planiraju biti grad bez emisije ugljičnog dioksida

Zadar je donio i provodi Plan gospodarenja otpadom i Akcijski plan energetski i klimatski održivog razvitka, kontinuirano provodi edukaciju i informiranje građana o zelenim politikama, a javni prijevoznik Liburnija dobio je 25 novih gradskih i prigradskih autobusa s niskom emisijom CO2 i prilagođenih osobama s invaliditetom. U njihovoj prijavi se posebno istaknuo projekt “Zero Carbon Cities”. U okviru tog projekta sedam gradova uspostavilo je lokalni proračun za ugljik te strategiju i akcijski plan koji će biti popraćeni ključnim lokalnim pilot projektima. Ovaj projekt ima za cilj usvojiti proračune za ugljik kao strateški alat za donošenje odluka za sve lokalne izbore. Fokus projekta je na aktivnostima kojima se pomaže gradovima u razvoju ciljeva i akcijskih planova temeljenih na znanosti, uključujući nadogradnju planova koje gradovi već provode. Do sada je Izrađen Integrirani akcijski plan i proračun za emisije ugljika na području grada Zadra sa svrhom da se postigne smanjenje emisije ugljika na nultu stopu do 2050. godine. Postavljen je uređaj za mjerenje kvalitete i kakvoće zraka na području grada Zadra. Uređaj je postavljen u svrhu da se kontinuirano mjeri kvaliteta i kakvoća zraka. (m.p.d.)