Nestašice pojedinih lijekova u ljekarnama u posljednje su vrijeme nešto malo češće i dulje traju nego inače, ali još uvijek ne i dramatične jer ima zamjenskih lijekova. Međutim, može se pretpostaviti da će ozbiljnije nestašice ipak uslijediti.
Problemi u globalnim lancima opskrbe ne smiruju, dok se
istovremeno sigurnosne zalihe proizvođača tope. Problem bi mogao
produbiti i novi pravilnik o lijekovima koji je u pripremi, a
koji će postrožiti kriterije za stavljanje lijekova na listu
HZZO-a, piše u petak Večernji list.
Proteklih dana u ljekarnama nije bilo nekih lijekova za povišen
krvni tlak, nekih antibiotika, sirupa za sniženje temperature,
kortikosteroida, lijekova za snižavanje kolesterola… Međutim,
ljekarnici tvrde da nitko u konačnici nije ostao bez lijeka.
U drugoj ljekarni kažu da nerijetko nekog lijeka nema u jednoj
ljekarni, ali se kraćom potragom preko mrežnih grupa brzo pronađe
u drugoj. To je, međutim, teže u manjim mjestima.
Iz HALMED-a kažu da opskrba lijekovima nije ugrožena jer postoje
zamjenske terapije.
Sve više nestašica lijekova posljedica je neodrživog
kontinuiranog pritiska na cijene lijekova na recept, iznosi Milka
Kosanović iz HUP-a.
– S druge strane, svjedoci smo enormnih povećanja svih
proizvodnih troškova: energije, transporta pa i ljudskih resursa.
Upravo taj nerazmjer između cijena lijekova i troškova
proizvodnje počinje uzorkovati i probleme u proizvodnji i opskrbi
lijekovima.
Mnoge države u EU postale su svjesne ove problematike i
ugroženosti opskrbe lijekovima te su hitno pristupile svojim
proizvođačima lijekova kako bi zajedno pronašle modele koji bi
jamčili sigurne opskrbe i ubrzano rade na pronalasku održivih
modela – kaže M. Kosanović.
Dodaje kako su članicama HUP-ove Udruge proizvođača lijekova u
zadnjih godinu dana troškovi transporta porasli do 160 posto,
troškovi sirovina do 118 posto, troškovi rada do 110 posto, a
troškovi energije do čak 330 posto, piše novinarka Večernjeg
lista Romana Kovačević Barišić.