Inflatorni val pokrenut nakon izbijanja rata u Ukrajini i energetske krize dosad je među državama zapadnog Balkana najteže pogodio Bosnu i Hercegovinu pa vlasti moraju hitno reagirati, smanjiti javnu potrošnju i pomoći izravno pogođenim građanima, upozorio je Međunarodni monetarni fond (MMF).

Prema posljednjim dostupnim pokazateljima Agencije za statistiku BiH, inflacija u toj zemlji u rujnu je dosegnula stopu od 17,3 posto, a nema naznaka da se taj trend mijenja.

Stalna poskupljenja hrane i energenata glavni su generator inflacije u BiH i ona je uglavnom "uvozna" jer je prouzročena rastom cijena na međunarodnim tržištima, navodi stalni predstavnik MMF-a u BiH Andrew Jewell, kako ga u petak citiraju banjolučke "Nezavisne novine".

"Ono što vidimo je da je inflacija u BiH vjerojatno najviša na zapadnom Balkanu", kazao je Jewell.

MMF je u svojim analizama ranije predviđao kako će inflacija u BiH za cijelu 2022. biti na razini od 10,5 posto, a gospodarski rast oko 2,4 posto.

Sad je prognoza opreznija i predviđa kako bi rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2023. mogao biti najviše dva posto, dok će inflacija "nešto usporiti", no vjeruje se kako će i dalje biti visoka.

Po Jewellovim riječima, stanje u zemlji znatno se razlikuje među entitetima, a ono je znatno lošije u Republici Srpskoj, čije su se vlasti rastrošno ponašale financirajući to zaduživanjem na međunarodnom novčarskom tržištu, čime su povećavali plaće i mirovine, posebice u predizbornoj godini.  

Procjena je MMF-a kako se stoga do kraja ove godine u Federaciji BiH može očekivati fiskalni suficit, dok će RS završiti u deficitu.

Entitetu kojim suvereno vlada Milorad Dodik sada na naplatu dolaze euroobveznice vrijedne 168 milijuna eura, koje su izdane 2018., kao i još neke obveze po osnovi inozemnog duga. U samom proračunu RS za 2023. entitetska je vlada predvidjela zaduživanje za još milijardu konvertibilnih maraka (oko 500 milijuna eura), od čega 780 milijuna maraka očekuju s vanjskih tržišta na kojima zaduživanje postaje sve skuplje jer kamate stalno rastu.

Jewell je podsjetio na primjer Turske, koja ima isti kreditni rejting kao i BiH, a već sada svoje obveznice mora plasirati računajući na kamatu od deset posto, koja će sigurno još rasti.

"Naša preporuka vlastima  je da se posvete rješavanju problema povećanja troškova života. Građani su suočeni s inflacijom tako da su realne plaće u padu. Mnogo ranjivih koji prolaze kroz teška vremena", kazao je Jewell dodajući kako se ti problemi ne mogu riješiti povećanjem plaća u javnom sektoru nego usmjeravanjem pomoći onima kojima to najviše treba.

Što se ta pomoć bude bolje usmjeravala bit će to manji teret za javne financije, konstatirao je predstavnik MMF-a u BiH.