Prikazane su različite perspektive, različiti pojedinci, različite geografske lokacije u Dalmaciji, ali sve je uklopljeno u jednu koherentnu cjelinu koja osvjetljava povijesno razdoblje koje je imalo dugoročne utjecaja na naše krajeve

U Prvom svjetskom ratu zabilježena su najveća stradanja na bojnom polju u povijesti čovječanstva. Još uvijek nije dokumentiran točan broj žrtava, no poučan je primjer Austro-Ugarske, koja je mobilizirala 8 milijuna ljudi, a poginulo joj ili nestalo više od milijun i pol, ranjeno skoro 2 milijuna i zarobljeno još 1,6 milijuna. To je 5 milijuna ljudi koji su izgubljeni za borbu, što je strašan gubitak. Ljudi koji su u naponu snage, od 18 do 55 godina, odvedeni u rat vratili su se kao invalidi, bez udova, nesposobni za rad. Na to su se nadovezali problem gladi i španjolske gripe, pa se s pravom može smatrati da se radilo o pravoj apokalipsi, istaknuto je na današnjem predstavljanju zbornika radova „Završetak Prvog svjetskog rata u Dalmaciji“ u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru.

Kako i na koji način je percipiran Prvi svjetski rat u kulturnom, društvenom, političkom i vojnom pogledu, a posebno u posljednjoj godini rata u Dalmaciji, izlagalo se na znanstvenom skupu „Završetak Prvog svjetskog rata u Dalmaciji“ održanom 2018. godine, a kao rezultat skupa tiskan je zbornik  u kojemu je objavljeno 12 radova različitih tema vezanih uz društveno-političke, gospodarske, kulturne i vojne prilike u austrijskoj pokrajini Dalmaciji u posljednjoj godini Prvog svjetskog rata.

- Na našem Sveučilištu izdavačka djelatnost je iznimna i svako novu izdanje nas sve jako veseli, pa tako i ovo iznimno, bogato opremljeno izdanje izdano od strane nakladnika - Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Zavoda za povijesne znanosti u Zadru i Sveučilišta u Zadru kao sunakladnika. Predstavljanjem odabranih radova koji su prezentirani na znanstvenom skupu održanom prije gotovo četiri godine ponovno se „oživljuju" značajne teme koje su bile prezentirane usmeno. Petnaest autora potpisuje 12 iznimnih priloga koji donose prikaz povijesnog vremena od prije stotinu godina.

Prikazane su različite perspektive, različiti pojedinci, različite geografske lokacije u Dalmaciji, ali sve je uklopljeno u jednu koherentnu cjelinu koja osvjetljava povijesno razdoblje koje je imalo dugoročne utjecaja na naše krajeve, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić.

Uz urednika zbornika izv. prof. dr. sc. Tadu Oršolića o njemu su govorili povjesničari prof. dr. sc. Marko Trogrlić i prof. dr. sc. Josip Vrandečić, obojica nekadašnji profesori na zadarskom sveučilištu a danas na Filozofskom fakultetu u Splitu.

Prof. Trogrlić istaknuo je kako je ovaj rat imao ključan utjecaj na događanja u 20. stoljeću. Spomenuo je sudbinu Jurja Biankinija, tadašnjeg urednika Narodnog lista, koji razočaran zaposjedanjem Zadra i uništavanjem tiskare, u svojim visokim godinama, odlazi u Beograd gdje prihvaća ideju jugoslavenskog unitarizma. Kao zanimljiv rad istaknuo je i onaj koji govori o tome kako se pripremalo talijansko osvajanje Zadra kroz kulturnu strategiju, čak i lažiranje arheoloških istraživanja. 

Prof. Vrandečić govorio je o ratnim strahotama u kojima su sudjelovale dalmatinske pukovnije u sastavu Austro-Ugarske. 

- Uz poznata bojišta, Galiciju, makedonski front, posebice je krvava talijanska fronta, na kojoj tisuće ljudi ginu za metar četvorni. Nakon izlaska Rusije iz rata dalmatinske pukovnije sudjeluju kao udarne jedinice na rijeci Piave, do prostora Furlanije, koja je danas idilično mjesto a tada je bila krvavo bojište. Konačno, vidimo dezintegraciju te carevine, povlačenje Dalmatinaca koji se vraćaju domovima shvaćajući da se svijet promijenio, rekao je Vrandečić.

Zbivanja s kraja rata poučna su za današnju situaciju, jer je naglasak bio na ratnoj ekonomiji. Uvodi se aprovizacija, raspodjela hrane žiteljima, u prvo vrijeme brašna, što se kasnije proširuje na više namirnica, drvo za ogrjev. Na kraju dolazi do sloma aprovizacijskog sustava, jer je bilo nemoguće transportirati žito iz Galicije kako bi se hranilo stanovništvo u Dalmaciji, ni pokušaji da bugarski vrtlari u Arbanasima i Ravnim kotarima poboljšaju poljoprivrednu proizvodnju nisu riješili problem, stvaraju se dugi uredi pred aprovizacijskim uredima, pučkim kuhinjama, komplicirani sustav s iskaznicama, bonovima… Pokazalo se na kraju kako suspenzija tržišne ekonomije funkcionira u stvarnosti.

- Mi se obično bavimo Drugim svjetskim ratom, a ovo je jedan zaboravljeni rat koji nas može puno više poučiti. Krvava bojišnica, pozadinske fronte, ratna ekonomija, kriza energije i prehrambenih sredstava vraćaju fokus na sadašnju situaciju, zaključio je Vrandečić.