Rat Rusije protiv Ukrajine i korištenje opskrbe fosilnom energijom kao oružja u ratu dramatično su povećali postojeću nestabilnost na energetskom tržištu te doveli do povećanja cijene energije i krize zbog rastućih troškova života, istaknuli su europski zastupnici u rezoluciji usvojenoj u srijedu

Upozorili su države članice da ne bi trebalo prekidati opskrbu energijom potrošačima koji ne mogu priuštiti podmirivanje povećanih računa. Istaknuli su također da se moraju izbjeći deložacije za ranjiva kućanstva koja ne mogu platiti račune i stanarinu. Potrošači bi trebali biti bolje zaštićeni od suspenzije ili poništenja ugovora s fiksnom stopom od strane opskrbljivača, kao i od prekomjernih predujmova za plin i struju, rekli su europarlamentarci.

Smatraju da izvanredne okolnosti zahtijevaju izvanredne mjere i da države članice trebaju djelovati zajednički i ujedinjeno. Ustrajni su u mišljenju da sve mjere donesene na razini EU-a u cilju borbe protiv krize cijena energenata dugoročno moraju biti u potpunosti usklađene s klimatskim ciljevima Unije. Potrebna je dosad nezabilježena solidarnost država članica kao i zajednički odgovor, umjesto jednostranih mjera koje potiču podjele, kažu zastupnici.

Porez na neočekivanu dobit i odgovarajuća gornja cijena za uvoz plina iz plinovoda

Poduzeća koja su ostvarila neočekivanu dobit moraju doprinijeti ublažavanju negativnih učinaka krize, kažu zastupnici. U načelu pozdravljaju dogovor Vijeća o uspostavi privremene gornje granice prihoda za „inframarginalne” proizvođače električne energije, odnosno za tehnologije s nižim troškovima kao što su obnovljivi izvori energije, nuklearna energija i lignit.

Kada je riječ o solidarnim doprinosima za poduzeća u sektorima sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerija, zastupnici upozoravaju da neke od najvećih energetskih kompanija u EU-u možda ne podliježu doprinosu te pozivaju da se osmisli doprinos kako bi se spriječilo izbjegavanje plaćanja poreza. Također zahtijevaju od Komisije da procijeni odgovarajuću profitnu maržu i da poduzme daljnje korake prema uvođenju poreza na neočekivanu dobit za tvrtke koje su prekomjerno profitirale od energetske krize.

Parlament poziva Komisiju da predloži odgovarajuću gornju granicu cijena plina koji se uvozi plinovodima, u prvom redu iz Rusije. Dodaje da treba unaprijediti alat EU-a za zajedničku nabavu plina kako bi se smanjila cijena uvoza.

Prihodi od neočekivane dobiti trebaju biti od koristi potrošačima i poduzećima

Prihodi od neočekivane dobiti trebali bi koristiti potrošačima i poduzećima, posebno ranjivim kućanstvima i malim i srednjim tvrtkama. To bi trebalo ići ruku pod ruku s golemim inovacijama i ulaganjima u obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost i infrastrukturu, umjesto da se potiču kućanstava i poduzeća na potrošnju subvencioniranije energije.

Parlament je spreman analizirati svaki prijedlog reforme tržišta električne energije, osiguravajući da ima pravi cjenovni signal za ulaganje u dekarbonizaciju, te da omogućava građanima i industriji da imaju koristi od sigurne, pristupačne i čiste energije, uz istodobno rješavanje problema nerazmjerne dobiti na tržištu električne energije Komisija bi trebala analizirati odvajanje cijena električne energije od cijena plina, smatraju zastupnici.

Zastupnici također pozivaju Komisiju da pomno ispita aktivnosti financijskih aktera koji su doprinijeli nestabilnosti cijena ugljika te da poduzme mjere za uklanjanje utjecaja špekulativnog kapitala na tržište emisijskih jedinica, u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama. Ponavljaju poziv da se uvede potpuni embargo s trenutačnim učinkom na uvoz ruske nafte, ugljena, nuklearnog goriva i plina te na potpuno napuštanje plinovoda Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2.