jutarnji list
Čak 37 posto maturanata palo državnu maturu na jesenskom roku
Ukupno 37 posto maturanata palo je državnu maturu na jesenskom roku, pokazuju konačni rezultati Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, piše u utorak Jutarnji list
Među njima je najviše učenika strukovnih škola: njih 40 posto nije uspjelo položiti neki od obaveznih predmeta na maturi, za razliku od gimnazijalaca kojih je palo 11 posto.
Ukupno je na jesenski rok izašlo 4352 kandidata, od kojih 1596 nije prošlo neki od obaveznih predmeta. Maturu je, dakle, palo 1336 učenika strukovnih škola, 43 učenika gimnazija te 217 ostalih pristupnika.
Prolaznost je različita po predmetima, a najtežim ispitima pokazali su se ovoga puta hrvatski na osnovnoj razini, engleski (također na osnovnoj) i fizika, ali i - politika i gospodarstvo te informatika.
Naime, ispit iz hrvatskog jezika na osnovnoj razini palo je 44 posto kandidata (njih 492), a na višoj razini 19 posto.
"Lagani" engleski na osnovnoj razini nije uspjelo položiti čak 48 posto kandidata (na višoj samo pet posto), a najgore rezultate maturanti su postigli iz fizike.
Taj je ispit na jesenskom roku palo čak 75 posto kandidata. Lani je na jesenskom roku fiziku palo njih 59 posto, dok na ovogodišnjem ljetnom roku taj predmet nije položilo 38 posto učenika, čime se fizika svrstala u "predmet broj jedan" na ljestvici najtežih predmeta na maturi. Razlika po predmetima zanimljiva je i zbog ispita iz politike i gospodarstva te informatike: PiG je na jesenskom roku palo čak 55 posto učenika, informatiku 53 posto.
Paralelno, "tešku" biologiju palo je znatno manje učenika - 27 posto (lani 34 posto). Kemiju na jesenskom roku nije uspjelo svladati 40 posto kandidata, u odnosu na 30 posto lanjskih, piše novinarka Jutarnjeg lista Mirela Lilek.
Izdvojeno
-
Zadar je u 27. kolu 3. NL Jug u Opuzenu kod Neretvanca odigrao neriješeno s rezultatom 1:1
-
Infektivna mononukleoza, virusna bolest poznata pod romantičnim, ali varljivim nadimkom ''bolest poljupca“, u najvećem je broju slučajeva benigna i prolazna. No, u pozadini se krije virus koji znanstvenici sve češće povezuju s puno ozbiljnijim stanjima – među njima i s multiplom sklerozom (MS), teškom neurodegenerativnom bolešću koja pogađa gotovo tri milijuna ljudi diljem svijeta.
-
Europski parlament je u četvrtak podržao prijedlog Komisije da se europskoj automobilskoj industriji olakša ispunjavanje obveza u smanjenju emisije CO2.
-
Inflacija informacija o najtoplijoj godini, ili mjesecu, može nas ostaviti ravnodušnima ili anksioznima, no to ne mora biti jedini oblik komunikacije klimatskih promjena.
Reci što misliš!