Maslinik obitelji Marcelić na Ugljanu ugostio je ovaj tjedan prvu praktičnu radionicu Udruge maslinara Zadarske županije nakon ljetne stanke.

Domaćin, dr.sc. Šime Marcelić, odveo je svoje kolege predvođene dr. Ivicom Vlatkovićem u 400 godina star maslinik smješten na južnoj strani otoka, na predjelu Noršin, stotinu metara iznad mora, pišu Naši Školji.

-Ovo je tipičan ekstenzivni maslinik s autohtonim sortama u kojemu prevladavaju oblica i drobnica. Ima dosta kamena, zemlja je škrta i uvjeti su ograničeni pa je jako teško raditi, objašnjava 36-godišnji znanstvenik i veliki zaljubljenik u maslinarstvo, asistent na Odjelu za ekologiju, poljoprivredu i akvakulturu Sveučilišta u Zadru.

Suša je, dodaje, vječni problem pa su maslinik zato više puta napuštali i obnavljali, a tek ga je njegov pokojni otac Ignacije nakon Domovinskog rata počeo sustavno obnavljati.

- Pomagali smo mama Jasna, brat Donat i ja, a iz višestoljetnog korijena izrasle su mladice koje su se u međuvremenu razvile u stabla koja, unatoč klimatskim promjenama i drugim nepovoljnim uvjetima, redovito rađaju. Ponajprije zahvaljujući primjerenim agrotehničkim mjerama počevši od rezidbe, gnojidbe i zaštite od bolesti i štetnika koje redovito provodimo, ističe.

Rezidbu obavlja četiri puta godišnje, prvu u siječnju kad je maslina u zimskom mirovanju, drugu u ožujku, treću tijekom ljeta i četvrtu u samoj berbi kada se otklanjaju prstenovane grane.

- U otočnim uvjetima uzgoja, gdje je tlo plitko i skeletno, naglasak treba biti na jesenskoj gnojidbi, tvrdi i navodi da u svom masliniku gnojidbu provodi između prve ljetne i sljedeće veće kiše, uglavnom početkom rujna. Koristi uglavnom organska peletirana gnojiva u kombinaciji s mineralnim gnojivima koja imaju više fosfora i kalija uz dodatak mikroelemenata. Upozorava i na opasnost od zaraze paunovim okom, što je zapravo i najurgentniji dio posla u maslinicima i na otocima i u priobalju i zaobalju.

Otkriva i kako je obnovom starih maslina pobijedio sušu.

- Obnova stoljetnih stabala zapravo je prva crta suživota sa sušom. Mjera kojom smanjujemo štete negativnih utjecaja suše. Novo mlado stablo s velikim korijenjem bolje podnosi nedostatak vlage, objašnjava.

Osim toga, tijekom ljeta provede i nekoliko prskanja. Malo pomalo nasipava i poravnava teren, teškim strojevima usitnjava kamen i tako provodi melioraciju krša.

Smatra da je kiša koja je pala prošli tjedan poprilično zakasnila, ali će pomoći da plodovi nastave dalje s razvojem. Konačni rezultat ovisit će o temperaturama jer se ulje nakuplja od 23 Celzija naviše.

- O tome i količini kiše pred samu berbu ovisit će i konačan radman ulja, a na svojih stotinu obnovljenih maslina očekuje 1000 kilograma ploda i oko 200 litara ulja, kaže.