Ured za sprječavanje pranja novca, koji je prikupio prve informacije o izvlačenju novca iz Ine, financijsko-obavještajno je tijelo koje radi u okviru Ministarstva financija, a kolokvijalno ga zovu "financijska SOA", piše u srijedu Jutarnji list
Zaposlenici Ureda i načini na koji rade prilično su skriveni od
očiju javnosti. Ured radi u sklopu Ministarstva financija, ali
je, kako se ističe u njegovim izvješćima koja godišnje podnosi
Vladi, operativno neovisan i autonoman u svome radu. Postupke
vode tajno, a prikupljene podatke dijele isključivo s policijom,
tužiteljstvom, Uskokom ili srodnim uredima u drugim državama s
kojima u konkretnom slučaju surađuju.
Po Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma,
banka je obavezna Uredu prijaviti svaku gotovinsku uplatu i
isplatu veću od 200.000 kuna koja se odvija preko njezinih
računa. Banka je dužna prijaviti i manje transakcije
koje joj se učini sumnjivima – recimo kad njezin dugogodišnji
klijent čiji mjesečni prihodi godinama ne prelaze 10.000 kuna
odjednom preko računa banke kupi skupi Lamborghini… Banka je
također obavezna obavijestiti
o svakoj transakciji većoj od 105.000 kuna
ako je preko njezinih računa provodi osoba koja nije njezin
trajni klijent.
Uz banke, podatke o sumnjivim transakcijama Uredu
su obavezni prijavljivati i javni bilježnici, Porezna
uprava, porezni savjetnici, odvjetnici…
Ured za sprječavanje pranja novca raspolaže dvjema moćnim
ovlastima – jedna je praćenje svih financijskih transakcija
klijenta neke banke nakon što od banke dobije dojavu o sumnjivom
prometu na njegovu računu. Druga je privremena, petodnevna
blokada sumnjivih transakcija, kao što je, primjerice, pokušaj
prebacivanja sumnjivog novca na račune u inozemstvu. Da bi
blokada bila trajna, mora je potvrditi sud.
Ured je osnovan 1997. nakon donošenja Zakona o sprječavanju
pranja novca i financiranju terorizma. Donošenje toga zakona i
osnutak Ureda bili su jedan od uvjeta za prijem Hrvatske u Vijeće
Europe. Prije četiri godine, 2018., zakon je osuvremenjen i
usklađen s direktivama EU-a.
Kuriozitet je da je na čelu Ureda pune 23 godine, od njegova
osnutka, sve do 2020. bio isti čovjek – pravnik Ivica Maros, koji
je na toj poziciji preživio više smjena vlasti. Na mjestu
predstojnika Ureda naslijedio ga je Ante Biloš.
Kao i DORH-u i USKOK-u, i Uredu za sprječavanje pranja novca
manjka visokoobrazovanih kadrova – financijaša i pravnika voljnih
raditi u državnom sektoru. Po zadnjem dostupnom godišnjem
izvješću, na kraju 2020. od 37 sistematizacijom predviđenih
radnih mjesta Ured je zapošljavao svega 20 ljudi, od kojih 17 s
visokom stručnom spremom i troje sa srednjom školom, piše
novinarka Jutarnjeg lista Slavica Lukić.