Papa Franjo ustoličio je u subotu 20 kardinala iz cijelog svijeta, birajući muškarce koji se većinom slažu s njegovom vizijom naprednije i inkluzivnije Crkve i utječući na izbor njegovog konačnog nasljednika.

Franjo, 85, predsjedao je ceremonijom poznatom kao konzistorij, poručivši novim kardinalima da pokažu brigu za obične ljude unatoč visokom položaju koji će ih dovesti u kontakt s moćnicima svijeta.

Ceremonija je obilježila osmi put da je Franjo stavio svoj pečat na budućnost Crkve novim ustoličenjem kardinala koji će služiti kao njegovi glavni savjetnici i upravitelji u Vatikanu i širom svijeta.

Oni mlađi od 80 godina - 16 među 20 pridošlica - mogu ući u konklavu kako bi između sebe izabrali novog papu nakon što on umre ili podnese ostavku.

Dolaze iz Britanije, Južne Koreje, Španjolske, Francuske, Nigerije, Brazila, Indije, Sjedinjenih Država, Istočnog Timora, Italije, Gane, Singapura, Paragvaja i Kolumbije.

“Kardinal voli Crkvu, uvijek istom duhovnom vatrom, bilo da se bavi velikim pitanjima ili svakodnevnim problemima, s moćnicima ovoga svijeta ili onim običnim ljudima koji su veliki u Božjim očima”, rekao je Franjo.

Sjedeći pred glavnim oltarom Bazilike svetog Petra, Franjo ih je zamolio da se sjete "siromašnih obitelji, migranata i beskućnika".

Svoju je homiliju čitao snažnim glasom, često odstupajući od teksta, čak se šalio na račun rimskog svećenika koji je bio toliko blizak svojim župljanima da je znao ne samo sva njihova imena, već i imena njihovih pasa.

Franjo, izabran za papu 2013., sada je izabrao 83 od 132 kardinala izbornika, ili oko 63 posto.

Sa svakim konzistorijem, Franjo je nastavio ono što je jedan diplomat nazvao "okretanjem Aziji", povećavajući vjerojatnost da bi sljedeći papa mogao biti iz regije koja je rastuća gospodarska i politička sila.

Nakon što je pročitao svoju propovijed, Franjo je svakome dao prsten i crvenu kapu, čija ih boja, zajedno s misnim odijelom, podsjeća da trebaju biti spremni proliti svoju krv za vjeru.

Otkako je izabran za prvog latinoameričkog papu, Franjo je često razbijao obrasce kojim su se koristili njegovi prethodnici u biranju kardinala.

Često je preferirao muškarce iz zemalja u razvoju i manjih gradova, umjesto iz velikih prijestolnica gdje se postavljanje za kardinala smatralo automatskim.

Nadbiskup Leonardo Steiner iz Manausa u Brazilu postaje prvi kardinal izbornik iz amazonske regije, naglašavajući Franjinu brigu za autohtono stanovništvo i okoliš.

Još jedan neočekivani novi kardinal je nadbiskup Giorgio Marengo, Talijan koji je upravitelj Katoličke crkve u Mongoliji. Sa svojih 48 godina najmlađi je od novih kardinala izbornika.

Mongolija ima manje od 1500 katolika, ali je strateški značajna jer graniči s Kinom, gdje Vatikan pokušava poboljšati situaciju za katolike.

"Sveti Otac brine za Crkvu gdje god se nalazila u svijetu. Smatramo da je mala zajednica jednako važna kao i velika zajednica", rekao je za Reuters prije ceremonije.

Važno imenovanje iz bogatijih zemalja je ono biskupa Roberta McElroya iz San Diega u Kaliforniji, koji se smatra progresivnim. Dajući San Diegu prvog kardinala, Franjo je zaobišao konzervativne nadbiskupe u San Franciscu i Los Angelesu.

McElroy je bio otvoreni saveznik Franjinog pastoralnog pristupa društvenim pitanjima, kao što je zaštita okoliša i otvorenost prema homoseksualnim katolicima.

Također se usprotivio konzervativnim američkim svećenicima koji žele zabraniti katoličkim političarima, uključujući predsjednika Joea Bidena i predsjednicu Zastupničkog doma Nancy Pelosi, da primaju pričest zbog njihove podrške pravima na pobačaj.