Apelacijski sud u Beogradu potvrdio je prvu optužnicu srpskog tužiteljstva protiv četvorice časnika hrvatskog ratnog zrakoplovstva za ratne zločine počinjene u "Oluji" dogovorenoj na sastanku vojnog i političkog vodstva Hrvatske na Brijunima 31. srpnja 1995., prenijela je u subotu novinska agencija Tanjug

Potvrđenom optužnicom obuhvaćena su četvorica pripadnika hrvatskog ratnog zrakoplovstva Vladimir Mikac (67) iz Ptuja, Zdenko Radulj (69) iz Osijeka, Željko Jelenić (69) iz Pule i Danijel Borović (64) iz Varaždina.

Na teret im se stavlja da su izvršili kazneno djelo ratnih zločina protiv civilnog stanovništva, prenosi novinska agencija.

Drugostupanjski sud odbio je žalbe branilaca okrivljenih i potvrdio prvostupanjsku odluku Posebnog odjela za ratne zločine Višeg suda u Beogradu, precizirano je u odluci koju je objavio sud u Beogradu.

Po tom sudu ima dovoljno dokaza za podizanje optužnice i prikupljeni dokazi daju osnova za zaključak da se okrivljeni opravdano sumnjiče za kazneno djelo za koje se terete.

Odnosno, kako je precizirano u odluci, ti dokazi su dovoljni za zaključak o postojanju opravdane sumnje neophodne za iznošenje tog kaznenopravnog predmeta i pred sud i uskoro se očekuje početak suđenja.

Nakon te odluke Apelacijskog suda može se očekivati da uskoro bude zakazan početak suđenja pred Odjelom za ratne zločine Višeg suda u Beogradu.

U optužnici, u koju je Tanjug imao uvid, piše da je "Oluja" podrazumijevala napad na južni i sjeverni dio "Republike Srpske Krajine (RSK)" s ciljem da se u kratkom roku vojska RSK porazi i preuzme kontrola nad tim dijelom RSK, a predsjedavajući sastanka na kojemu je odluka donesena, pokojni hrvatski predsjednik i vrhovni zapovjednik Franjo Tuđman, prenio je da za tu odluku postoji potpora Njemačke, NATO-a i Sjedinjenih Americkih Država, kao i potpora da, kako je rekao "nanesemo takve udarce da Srbi praktično nestanu".

Cilj te akcije bio je, prema optužnici, da se srpsko civilno stanovništvo prinudi da trajno napusti teritorij na kojemu je do tada živjelo u Hrvatskoj, s tim da im se ostave dva putna pravca za izlazak.

Tuđman je tada, navodi se, rekao da Srbima treba tobože jamčiti građanska prava i javno ih pozvati da se ne iseljavaju, ali istovremeno, preko radija i televizije, odnosno putem letaka, objavljivati kojim se putnim pravcima stanovništvo kreće, odnosno napušta Hrvatsku.

Optuženi su nakon toga, navodi se u optužnici, sproveli spomenutu brijunsku odluku i naredili avionske napade na civilno stanovništvo, što je za posljedicu imalo smrtno stradanje i ranjavanje vise civila srpske nacionalnosti i panično bježanje civila prema Srbiji, uz učvršćivanje njihove odluke da napuste teritorij na kojemu su do tada živjeli i više se ne vraćaju, što je dovelo i do promjene etničkog sastava Hrvatske, piše Tanjug.

Prema optužnici, sada pokojni general bojnik Josip Čuletić, je u svojstvu voditelja Centra operativnog vođenja izdao naređenje optuženom Mikcu zapovjedniku 92. Zrakoplovne baze Pula, i Zdenku Radulju zapovjedniku 91. Zrakoplovne baze Pleso, Zagreb, za avionske napade na ciljeve na zemlji, što uključuje i civilno stanovništvo koje je bježeći od napada hrvatske vojske i policije već napustilo svoje domove u Hrvatskoj i prešlo u dubinu teritorija susjedne međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine.

Stanovništvo se, kretalo prema preporukama hrvatskih vlasti, putevima koje su im sugerirali kao sigurni i otvoreni za odlazak, u kolonama u kojima nije bilo vojnih formacija, oklopnih vojnih vozila, tenkova ili teškog naoružanja vojske RSK, prenosi Tanjug optužnicu.

Mikac je, postupajući po dobivenom naređenju, zapovijedio Jeleniću avionski napad na izbjegličku kolonu koja se kretala u području u kojemu nije bilo nikakvih oružanih sukoba, putem Bosanski Petrovac-Ključ, izvlačeći se iz Hrvatske, s teritorija RSK, s prostora Dalmacije i Like.

Radulj, također postupajući po dobivenoj zapovijedi, izdao je naređenje optuženom Boroviću za avionski napad na izbjegličku kolonu koja se kretala u području u kojem također nije bilo nikakvih oružanih sukoba, putem Bosanski Novci-Prijedor izvlačeći se iz Hrvatske s teritorija RSK, s prostora Korduna i Banije.

Potom je Jelenić, postupajući po dobivenom naređenju, naredio NN pilotu da koristeći avion Mig 21 izvrši napad na izbjegličku kolonu koja se kretala putem Bosanski Petrovac-Ključ, što je ovaj učinio 7. kolovoza 1995. u poslijepodnevnim satima.

On je na području općine Bosanski Petrovac u BiH, najpre preletio izbjegličku kolonu (koja je do tada prevalila više od 60 kilometara od granice s Hrvatskom) , a potom okrenuo avion i u povratku, iako je vidio da se ne radi o legitimnom vojnom cilju, djelovao raketama S-24 (namijenjenim za uništavanje neprijateljske žive sile) po izbjegličkoj koloni sa zaprežnim, putničkim, teretnim vozilima i traktorima, kada je ubijeno 10 civila.

U tom napadu je više ljudi ranjeno, od kojih je do sada identificirano 15 ljudi, a više je vozila u koloni uništeno.

Borović je, postupajući po dobivenom naređenju, zapovijedio dvojici nepoznatih pilota da s dva aviona Mig 21 s aerodroma Pleso izvrše napad na izbjegličku kolonu koja se kretala putem Bosanski Novi-Prijedor, što su i učinili 8. kolovoza 1995. poslijepodne u mestu Svodna, u općini Bosanski Novi.

Oni su najprije preletjeli izbjegličku kolonu koja je do tada prevalila više od 15 kilometara od granice s Hrvatskom, a potom okrenuli avione i u povratku, iako su vidjeli da se ne radi o legitimnom vojnom cilju, iz avionskih topova i  raketama S-24 gađali izbjegličku kolonu zaprežnih, putničkih, teretnih vozila i traktora, kao i civilne objekte u blizini puta, kada su ubijena 3 civila.

U tim napadima, za sada je identificirano 13 ubijenih osoba od kojih je četvoro djece, kao I 24 ranjene osobe.

Tužilaštvo je istaknulo važnost tog predmeta i predložilo da se optuženima sudi u odsutnosti jer nisu dostupni pravosudnim organima Srbije. S obzirom na vrijeme koje je prošlo ima razloga sumnjati u to da će Hrvatska ili Bosna i Hercegovina pokrenuti kaznene postupke protiv odgovornih za ta djela, prenijela je agencija Tanjug srpsko tužiteljstvo.