U zadarskom zaleđu već dva mjeseca nije pala prava kiša. Suša nanosi štetu poljoprivrednicima i vinarima, osobito u Nadinskom polju, najekološkijem nasadu vinove loze u Hrvatskoj. Najviše su stradali mladi vinogradi s bijelim sortama. Ako ne bude kiše, i berba će biti slabija, a zbog manjeg prinosa problema bi moglo biti i u podrumima.

"Sitno, jadno, nikakvo. Ostalo kao što je bilo prije mjesec dana, ništa se ne razvija. Ono je totalno u šoku. Niti dobiva boju, ono bi sad već trebalo dobivati nekakvu žutu boju, da se vidi da zori, a ono uopće ne zori zato što su mu ovi bazni listovi spaljeni",  pokazuje vinogradar i vinar Tomislav Glavić.

Glavić je vinograd maraštine u nadinskome blatu zasadio prije pet godina. Nakon prošle, kada je na urod utjecala ekstremna hladnoća, ova je godina trebala biti jako dobra.

"Ovo je naša autohtona sorta maraština u koju sam polagao baš super nade. Prošle godine je bilo sve smrzlo, nije bilo ni grozdića. Ove godine je urod bio odličan, trebala je biti jedna od boljih berbi. Do prije mjesec dana sve je bilo u redu",  kaže.

Ista je situacija i u obližnjem vinogradu Šime Škaulja. Stradale su i bijele i crne sorte.

"Ovo je mladi trogodišnji nasad koji bi trebao dati izuzetno kvalitetna vina, međutim, teško će se tu izvući kvalitetno vino. Gledajte, nema fotosinteze, nema dozrijevanja, nema šećera u grožđu, makar su ovo sorte koje postižu vrlo visoke šećere, ali ovu godinu toga neće biti", kaže Škaulj.

Suša, vrlo visoka temperatura i bura ovog su ljeta za mlade nadinske vinograde kobna kombinacija.

"Imali smo dana kad su temperature bile i 45, a u zoni lista po 55, a padalina od 9. 6. ni kapi. Ustvari, imali smo prije desetak dana neka 4 deca, ali to je zanemarivo", kaže Glavić.

"Ovom vinogradu fali 30-ak litara po metru kvadratnom. Da je krajem srpnja ovdje bilo dati 30-ak litara vode, ovo bi bila vrhunska stvar. Nije ovdje potrebno puno vode, ali i ono malo - nema je", kaže Škaulj.

"Godišnji zahtjevi vinove loze prema oborinama su negdje od 650 do 850 litara oborina. Od 1. travnja do 30. srpnja imali smo negdje 176 litara s vrlo nepovoljnim rasporedom oborina. Mi zapravo imamo rezultat sitne bobe, defolijaciju, znači, sušenje starog lišća u zoni grozda, grozdovi su izloženi UV štetnom zračenju", kaže Zvonimir Vlatković iz Ministarstva poljoprivrede.

Ukoliko uskoro ne bude ozbiljnije kiše, iako imaju duboko korijenje i otporniji su na sušu, osjetit će to i stariji nasadi vinove loze. Berba bi u mladim nasadima mogla biti ispodprosječna, a u pitanje bi mogla doći i kvaliteta.

"Boba je tolika kolika je sjemenka i sad je pitanje što će biti od ovog mesa i tekućine u bobici – jako slabi randmani", kaže Glavić.

"Imat ćemo manje randmane, a onda drugo u samim fermentacijama, jer ako ne padne oborina, doći će do prisilne zriobe, a znamo što donosi prisilna zrioba – nosi opet probleme koji su vezani za enologiju, odnosno fermentaciju i sve ono što se događa u podrumu", ističe Vlatković.

U Zadarskoj županiji je oko 1330 hektara vinograda. Svi su izloženi ekstremnim temperaturama. Situacija je bolja u onima koji imaju sustav navodnjavanja, iako se i ondje ove godine bore zadržati prosječan i kvalitetan urod. Zadarski vinari posljednjih su godina učinili veliki iskorak kada je riječ o kvaliteti. Tržište ih prepoznaje i priznaje. A kvalitetu bi bilo mnogo jednostavnije zadržati ukoliko nasadi ne bi ovisili isključivo o ćudima prirode.

"Ja to slobodno mogu reći, već ovu godinu će na ovom polju biti štete veće nego što košta možda jedna ili dvije dubinske bušotine. O tome trebaju voditi računa i grad, i mi sami, i grad Benkovac, i grad Zadar, na koncu, jer, gledajte, mi snabdijevamo županiju vinima",  kaže Škaulj.

Slamka bi mogli biti EU fondovi. U novom programskom razdoblju koje kreće 2023. naglasak je između ostaloga i na navodnjavanju, piše HRT.