Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić izjavio je u nedjelju kako u 2022. godini očekuje stopu gospodarskog rasta od preko 5 posto, što je znatno više od trenutnih prognoza, dok bi mogući prestanak isporuke plina mogao dovesti do recesije u 2023. godini
Vujčić je podsjetio kako je stopa rasta u prvom kvartalu iznosila
7 posto, a u drugom kvartalu bi mogla biti i veća.
“U trećem kvartalu imamo vrlo dobro stanje bookinga u turizmu pa
možemo očekivati bolju sezonu nego u rekordnoj 2019. godini, ne
toliko zbog većeg broja dolazaka, koliko zbog rasta cijena i do
40 posto. Dakle tri kvartala će biti vrlo dobra, a u četvrtom se
može očekivati usporavanje gospodarskog rasta”, rekao je
Vujčić na otvaranju 28. ekonomske konferencije HNB-a.
Najveći rizik nisu ni inflacija ni kamatne stope, već stanje na
tržištu energenata. Moguće je da će prestati isporuka plina, što
bi u 2023. godini moglo dovesti do recesije. Vujčić je
istaknuo kako je HNB do sredine godine očekivao daljnje ubrzanje
stope inflacije, dok se za 2022. godinu očekuje stopa inflacije
blizu 10 posto.
“Naša inflacija, ali i u drugim zemljama, prvenstveno je
posljedica rasta energije i hrane. Cijena energije ovisi u
znatnoj mjeri o ratu u Ukrajini, premda je počela rasti i prije
toga pa je rat samo dodatni razlog za rast”. Dok je stanje
takvo teško je očekivati smirivanje rasta cijena energije,
iako će se bazni efekt promijeniti, kaže guverner HNB-a.
“U pandemijskoj krizi cijene energenata bile su na
povijesnom minimumu, a sada rastu zbog rasta potražnje i oporavka
ekonomija, a rat u Ukrajini je dodatni pritisak”, rekao je Vujčić
i dodao kako Vlada treba sama odlučiti kojim instrumentima
utjecati na cijene hrane i energije.
“Što duže traje ovakva kriza, to je vreća tih instrumenata sve
praznija”, ocijenio je Vujčić. Poručio je da je u interesu
Hrvatske prijeći na euro uz najmanji utjecaj na cijene, a zbog
visoke stope inflacije učinak će biti marginalan.
“Ne treba se zbog toga brinuti. Veći razlog za zabrinutost je
rast cijena energije i hrane zbog drugih razloga. Već sad je
pozitivan učinak u najavi promjene rejtinga te na financijskom
tržištu, jer Hrvatska u ovom trenutku ima niže troškove
financiranja i zaduživanja, nego da ne ulazi u eurozonu. Tržišta
su to ugradila u kamatne stope. U zemljama EU koje ne ulaze u
eurozonu kamatne stope su znatno više nego u Hrvatskoj”, rekao je
Vujčić.
Dugo razdoblje niskih pa i negativnih kamatnih stopa Europske
središnje banke prouzročilo je ‘selidbu’ novca u nekretninski
sektor, što je doprinijelo rastu cijena nekretnina.
“Veliki dio tog rasta ne dolazi iz kupovine financirane
kreditiranjem. Oko 50 posto svih transakcija je bez kredita pa
nema tolikog rizika za stabilnost bankarskog sustava, nego do
2009. godine. Rast cijena uzrokuje da su nekretnine manje
priuštive mladima i onima koji prvi put kupuju. Rast cijena
kamata smanjit će pritisak na tržište nekretnina”, izjavio je
Vujčić.
Na ekonomskoj konferenciji HNB-a bit će govora o novi
izazovima nakon pandemijske krize a prije svega o
inflaciji koja se nakon dugo godina povećala.
“”Budući da od 1. siječnja 2023. Hrvatska ulazi u eurozonu,
razgovarat ćemo i o dosta europskih tema, od fiskalnih pravila i
monetarne politike do očekivanog povećanja kamatnih stopa.
Govorit ćemo i o problemu opskrbnih lanaca koji dovodi do rasta
cijena i zastoja u proizvodnji, kao i o energetskoj krizi kao
posljedici geopolitičkih tenzija i rata u Ukrajini”, naveo je
Vujčić.