Potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica uručila je u utorak u Banskim dvorima Andreju Plenkoviću odluku o isplati prve rate od 700 milijuna eura u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti što je, kako su kazali, najveći iznos bespovratnih sredstava koji je Komisija do sada dala Hrvatskoj.

Riječ je o sredstvima za reforme iz nacionalnog plana oporavka poduzete do 31. prosinca 2021., među kojima su aktivne mjere zapošljavanja, program dekarbonizacije energetskog sektora, aktivnosti u području prostornog uređenja, reforme tržišta rada i socijalne zaštite i sl., pojasnio je Plenković nakon sastanka sa Šuicom.

„Dobili smo jasne kriterije definirane za poduzimanje reformi, svih onih mjerila koja su bila bitna kako bi svakih šest mjeseci Komisija evaluirala naša postignuća. Možemo reći da smo u tom pogledu brzi i učinkoviti“, kazao je Plenković, dodavši da je riječ o najvećem iznosu bespovratnih sredstava koje je Hrvatska do sada dobila od Europske komisije.

Potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i Dubravka Šuica istaknula je da je Hrvatska šesta članica EU-a koja je zaprimila prvu uplatu Komisije u sklopu Plana oporavka i otprnosti.

„To je program koji treba zaštititi EU i članice od budućih eventualnih šokova, nastao kao posljedica covida-19“, kazala je Šuica.

Na pitanje novinara hoće li inflacija utjecati na povećanje sredstava u okviru fonda, Šuica je kazala da Komisija novac posuđuje na tržištu kapitala i dužna ga je vratiti do 2059.

„Neće vjerojatno biti promjena nego će se vjerojatno napraviti manje projekata nego što su predviđeni u nacionalnim programima“, rekla je Šuica.

Sastanku Plenkovića i Šuice nazočili su potpredsjednik vlade i ministar financija Zdravko Marić te ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić

Na konferenciji za medije ministar Piletić predstavio je program socijalnog mentorstva koji će se financirati od iduće isplate u sklopu nacionalnog programa oporavka i otpornosti.

Taj projekt predviđa osposobljavanje najmanje 220 socijalnih radnika koji će biti zaposleni kao stručnjaci za socijalno mentorstvo, a predviđa se da će uslugu socijalnog mentorstva koristiti 30 tisuća ljudi, pojasnio je Piletić.

Od 1. siječnja 2023. program bi trebao početi s radom, a osnovat će se Hrvatski zavod za socijalni rad, a cilj je osnaživanje pojedinaca te samoaktivacija i motivacija socijalno osjetljivih skupina, dodao je.

Među korisnicima usluge bit će dugotrajno nezaposlene osobe, djeca korisnici zajamčene minimalne naknade, osobe s invaliditetom i žrtve trgovine ljudima.