Kad su 2007. godine počeli koristiti euro, mnogi su Slovenci doživjeli psihološki šok jer su umjesto plaće od, primjerice, 200 tisuća tolara, dobili 835 eura

Zbog razlike u vrijednosti valute, Hrvatima će šok zbog prelaska na euro biti nešto manji, no na preračunavanje i nove iznose cijena ipak će se trebati navikavati, piše eMeđimurje.

S obzirom na to da će cijene izgledati nešto drugačije, mnogi se s pravom pitaju - hoće li doći do zaokruživanja cijena, ali i kako će se one zaokruživati?

"Jedinične cijene roba i usluga koje su iskazane na više od dvije decimale, nakon preračunavanja zaokružuju se i iskazuju s istim brojem decimala kao prije preračunavanja. Ako je druga decimala manja od pet, prva decimala ostaje nepromijenjena. Ako je druga decimala jednaka ili veća od pet, prva decimala povećava se za jedan", stoji u Zakonu o uvođenju eura kao službene valute.

Kako preračunavanje cijena ne bi izazvalo toliki šok, pretvorili smo cijene osnovnih i "manje osnovnih" namirnica u eure i pokušali ih "zaokružiti". Pri računanju koristili smo tečaj eura po kojem jedan euro iznosi 7,52 kune. Razlika, ukoliko se zaokružuje "po zakonu", i nije toliko velika, no uzmemo li u obzir trgovačku praksu po kojoj se cijene izražavaju u obliku ".99" moglo bi doći do znatnih poskupljenja...

Ulje

Cijena litre suncokretovog ulja u hrvatskim trgovačkim lancima danas se kreće oko 18 kuna, što iznosi 2.39 eura. Cijena zaokružena na 2.40 iznosila bi 18 kuna i 5 lipa, što i nije toliko poskupljenje, no uzimajući u obzir standardnu trgovačku praksu, litra ulja koja u trgovini iznosi 2.99 eura zapravo bi imala cijenu od 22 kune i 50 lipa.

Cijena litre maslinovog ulja varira više od suncokretovog, ovisno o proizvođaču i kvaliteti. Prosjek cijena u hrvatskim trgovinama za litru ekstra djevičanskog iznosi 63 kune, što je 8.38 eura. Zaokruži li se to na 8.40, cijena maslinovog ulja porasla bi za samo 20 lipa, no 8.99 već znači da će litra maslinovog ulja iznositi 67 kuna i 60 lipa.

Brašno

U hrvatskim domaćinstvima najčešće se koristi pšenično bijelo brašno, a u trgovinama možete nabaviti kilogram po prosječnoj cijeni od 8 kuna. U eurima taj iznos je 1.06, a zaokružen na 1.10 iznosi 8 kuna i 27 lipa. Ukoliko trgovci i s brašnom odluče primijeniti ".99" praksu, odnosno ukoliko kilogram brašna naplate 1.99 eura, kilogram pšeničnog bijelog brašna iznosit će skoro 15 kuna.

Za pakiranje brašna od 5 kilograma cijena u trgovinama se kreće oko 35 kuna, što, kad preračunamo, iznosi 4.65 eura. Zaokruži li se taj iznos na 4.70, nova cijena iznosit će 35 kuna i 35 lipa, dok bi cijena zaokružena na 4.99 iznosila 37 kuna i 52 lipe. Ništa, trebat će kupovati veća pakiranja brašna...

Šećer

Prosječna cijena šećera u trgovinama je 6 kuna i 50 lipa za kilu, odnosno 0.86 eura. Srećom, taj iznos "nije daleko" od 0.99, pa bi zaokruživanjem na tu cifru kilogram šećera iznosio 7 kuna i 44 lipe. S druge strane, kilogram smeđeg šećera platit ćete otprilike 26 kuna i 50 lipa, što je 3.52 eura. Zaokruži li se to na 3.55 ne dolazimo do velike razlike, odnosno cijena iznosi 26 kuna i 70 lipa. Ponovno, podizanjem cijene na 3.99, kilogram smeđeg šećera platit ćete 30 kuna.

Iako ne konzumiraju šećer, dijabetičari će se susresti s istim problemom. Cijena kilograma fruktoze u trgovinama iznosi 40-ak kuna, što je 5.32 eura. "Pošteni" trgovac zaokružio bi tu cijenu na 5.35, što je samo 23 lipe skuplje od početne cijene, dok će, ukoliko zaokruže na 5.99 šećeraši svoj zaslađivač plaćati 45 kuna.

Možda nam neće biti do kolača i slatkog, no ni cijena soli ne obećava. Trenutno kilogram soli u prosjeku iznosi 5 kuna, što je 0.66 eura. Zaokruži li se cijena na 0.70, kilogram će biti skuplji samo za 26 lipa. S druge strane, kilogram soli kod trgovaca koji će cijenu zaokružiti na 0.99 u kunskoj protuvrijednosti iznosio bi 7 kuna i 45 lipa.

Riža i tjestenina

Kilogram riže u prosjeku iznosi 19 kuna. U eurima to je 2.52 eura. Zaokruživanje na 2.55 donijelo bi nam cijenu od 19 kuna i 18 lipa, dok će neki trgovci, koji se odluče za ".99" praksu, na kilogramu riže zaraditi 22 kune i 48 lipa.

Kilogram tjestenine ovisi o tipu tjestenine, kao i proizvođaču, no u prosjeku iznosi oko 10 kuna, odnosno 1.33 eura. Zaokruži li se taj iznos na 1.99, kilogram riže mogli bismo plaćati 14 kuna i 96 lipa.

Ukoliko ste pobornici nešto zdravije prehrane i koristite drugačiji izvor žitarica, moguće da ćete posegnuti za kvinojom, bulgurom ili kus kusom. Cijena kilograma kvinoje iznosi 60 kuna, što u eurima iznosi 7.98. Srećom ovdje se ne može puno zaokruživati, pa ako trgovci to i zaokruže na 7.99, cijena u kunama iznosit će 60 kuna i 8 lipa.

Meso

Cijena kilograma pilećeg filea u prosjeku iznosi 60 kuna, što u eurima iznosi 7.98 kuna. Srećom, kao i kod kvinoje, ovdje nema puno manevarskog prostora, pa će cijena od 7.99 poskupiti kilogram pilećeg filea za samo 8 lipa.

Volite li jutro početi posebnom salamom, znate da u prosjeku za kilogram morate izdvojiti 28 kuna. Preračunamo li to u eure, dobit ćemo cijenu od 3.72 eura. Zaokruži li se na 3.75, cijena će biti veća za 20 lipa, a ukoliko bude 3.99 iznosit će 30 kuna.

A za vegetarijance - koji kilogram tofua plaćaju 57 kuna i 50 lipa, cijena u eurima trebala bi iznositi 7.65 eura. Zaokruži li se to na 7.99, kilogram tofua koštat će 60 kuna i 8 lipa.

Hoće li se cijene zaokruživati na .99?

Iz ovih izračuna jasno je da će cijene izrazito rasti, zaokruže li se na 99 centi. Iako u Zakonu izričito stoji da "ako je druga decimala manja od pet, prva decimala ostaje nepromijenjena...", nitko ne može garantirati da se cijene neće zaokruživati na 99 centi što je klasična trgovačka praksa. U tom slučaju trgovci će vjerojatno promijeniti "početne cijene", kako bi se opravdao taj rast.

Smiju li trgovci to napraviti - iako u Zakonu stoji drugačije, možemo li očekivati nastavak takve prakse? Odgovore smo potražili u Udruzi Potrošač i u Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača.

"Nažalost da, ako se vodimo praksom drugih članica EU koje su prešle s nacionalne valute na euro, čeka nas ista praksa od strane trgovaca 0.99 HRK = 0.99 EUR, odnosno jednako je zaokruživanje cijena", objašnjava nam Igor Vujović iz Društva za zaštitu potrošača Hrvatske.

Iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača dodaju i da cijela situacija ovisi o tome koliko će građani držati do svojih novaca, odnosno centi.

"Prilikom preračunavanja cijene će biti na dvije decimale i trgovci će trebati izvraćati cente. Sada 1 cent nije 1 lipa već 7 lipa pa se brzo nakupi i koja kuna", poručuju. Bitan su ovdje faktor i državni inspektori koji bi trebali kontrolirati imaju li trgovci uopće sitan novac koji bi vraćali potrošačima", navode.

"Koliko smo mi upućeni, postojeće cijene će se morati preračunati u eure prema službenom tečaju, koji god on bio. To je čista računska operacija - i tu ne bi trebalo biti varanja potrošača", objašnjava Tomislav Lončar, tajnik Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.

Ipak, nije sve tako jednostavno. Bez obzira na regulativu - tko uopće brani trgovcu da cijena ulja s 15 kuna bude dignuta na 20 kuna, a on će tu višu cijenu kasnije preračunati u eure?

"Kako po poslovanju u Europskoj uniji trgovci mogu staviti cijenu koju netko želi platiti i nitko im nema pravo visinu cijene ograničiti, lako je moguće da cijene osjetno odu u 'nebo' jer već sada imamo opravdanje za sve - nafta je poskupjela, transport je poskupio, sirovine su poskupjele, nema pšenice, rat je u Ukrajini... Ima dovoljno objašnjenja za poskupljenja", kazao je Lončar.