S obzirom na porast inflacije u Sindikatu umirovljenika Hrvatske (SUH) procjenjuju kako bi mirovine indeksacijom u rujnu za prvih šest mjeseci ove godine mogle porasti 5,75 posto, no traže i promjenu formule usklađivanja mirovina jer zbog nje pada realna vrijednost mirovina

Sindikat traži da se mirovine i povećaju a ne samo usklađuju, odnosno da se vrati 10,5 posto preostalog duga umirovljenicima umirovljenima nakon 1.siječnja 1999. godine, kada je uvedena prva tzv. aktualna vrijednost mirovine, koja je tada priznata u samo 57 posto svoje pune vrijednosti.

Navode kako su izračunali da bi mirovine mogle porasti kod sljedećeg usklađivanjem za 5,75 posto, a ako se isti trend nastavi, moguće je očekivati da će već za drugu polovicu godine, s isplatom u ožujku 2023., mirovine porasti za daljnjih 6 ili 7 posto.

Zadnje usklađivanje mirovina u ožujku za drugu polovicu 2021. godine iznosila 2,24 posto, što je daleko od stvarnog indeksa rasta inflacije a dosad su, osim usklađivanja mirovina, u nekoliko navrata povećavane samo najniže mirovine, kazala je Petrović.

Predsjednica umirovljeničkog sindikata navodi kako je potreban drugačiji model indeksacije jer sadašnji model izračuna na temelju zbroja 70 posto rasta plaća ili cijena u prethodnih šest mjeseci jamči kontinuirani pad realne vrijednosti mirovina a posebno su pogođeni oni s najnižim mirovinama. 

Sindikat i Matica umirovljenika već godinama zahtijevaju usklađivanje prema stopostotnom iznosu rasta povoljnijeg indeksa, što Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike nije prihvatilo.

Zbog sadašnje stope usklađivanja, moguće je pretpostaviti da resorno ministarstvo pod budnom paskom ministra financija neće dozvoliti poboljšanje formule za usklađivanje i konačno zaustavljanje sve bržeg siromašenja umirovljenika i starijih osoba, ocjenjuju u sindikatu.

U zoni siromaštva 33,8 posto starijih od 65 godina

Predsjednica SUH-a ističe kako je, prema podacima Eurostata od prošle godine, u Hrvatskoj čak 33,8 posto starijih od 65 godina u zoni siromaštva.

Čak 75 posto umirovljenika ima mirovine niže od hrvatske granice siromaštva koja iznosi oko 3200 kuna, dok je tzv. medijan mirovina, odnosno srednji iznos koji umirovljenici primaju 2498 kuna, što je bitno ispod prosječne mirovine od 2701 kune.

Druge zemlje za najsiromašnije imaju posebne modele pa SUH predlaže da se za mirovine koje su iznad linije siromaštva uvede usklađivanje prema stopostotnom iznosu rasta povoljnijeg indeksa plaća ili cijena, za one s mirovinama do 2000 kuna po postotku od 120 posto, a od 2000 do linije siromaštva za 110 posto. 

"Brojni su protivnici takve socijalne i solidarne formule unutar generacijske solidarnosti jer su i osobno zagovornici neoliberalnih reformi koje bi praktički vodile ka potpunoj privatizaciji mirovinskog sustava. To je u suprotnosti s europskim socijalnim modelom dok je očuvanje javnog stupa međugeneracijske solidarnosti europski prioritet ", istaknula je Petrović.

"Hoće li pobijediti razum i interes umirovljenika i javnih financija ili interes financijske industrije, vidjet ćemo", zaključila je. 

Ministar financija Zdravko Marić rekao je proteklog tjedna kako će mirovine biti povećane u rujnu prema sadašnjoj indeksaciji te da će novac biti osiguran bude li postotak usklađivanja iznad očekivanja.

"Mirovine nisu i neće biti pod znakom pitanja. Ako i bude indeksacija iznad nekih očekivanja i ako možda proračunski sredstva nisu osigurana, ona će biti na kraju osigurana", rekao je Marić.