Događaji

dječji vrtić se urušava

Roditelji Jelse u panici da se vrtić ne uruši. Inženjeri: To su pukotine popuštanja temelja

Roditelji Jelse u panici da se vrtić ne uruši. Inženjeri: To su pukotine popuštanja temelja
Petar Glebov/PIXSELL

Potpuno uznevjereni i u strahu redakciji RTL.hr javili su se roditelji iz Jelse koji se boje odvoditi djecu u dječji vrtić "Jelsa" na čijoj su se stoljetnoj zgradi nakon potresa u Stocu pojavile pukotine koje se vide golim okom

Nakon novog potresa od prije tri dana strah im se potpuno uvukao pod kožu jer i taj je potres dodatno prodrmao stoljetno zdanje. Naprosto se boje da djeca u vrtiću više nisu sigurna, neki već više od mjesec dana ne odvode djecu u vrtić.

"Pukotine se na zgradi vide golim okom. Neki od roditelja ne vode više svoju djecu u vrtić još od potresa u Stocu tijekom travnja. Prije tri dana bio je novi potres, dobro nas je zdrmalo u noći. Bilo je užasno i nakon tog potresa još nekoliko roditelja odustalo je od toga da vode djecu u vrtić. Naprosto se boje da se zgrada ne uruši djeci na glavu", govori nam jedna majka koja je potpuno izvan sebe i smatra da odgovorni nisu napravili svoj posao i temeljito provjerili u kakvom je stanju zgrada vrtića, prije svega statika, piše RTL.hr.

Sam vrtić "Jelsa" je u središtu mjesta, kraj obale, a dio temelja čak je na drvenim stupovima. Za našu sugovornicu, ništa od toga ne ide u korist sigurnosti zgrade. "Mi odavno znamo da ta stoljetna zgrada nije sigurna, sad pogotovo. Sve je više roditelja koji ne odvode djecu u vrtić. Očajni smo", govori nam.

Među roditeljima se pojavi i dokument, svojevrsni elaborat, o sigurnosti zgrade koji je nakon potresa u Stocu napravili Lenko Barbić i Šime Šurjak, ovlašteni diplomirani inžinjeri građevine, koji je dodatno uznemirio roditelje.

Dobili smo ga na uvid i pod naslovom "Opis i stanje zgrade" navodi se da se radi o zgradi iz 19. stoljeća, da su temelji jednim dijelom drveni šipovi, a jednim dijelom da su na kamenoj podlozi. Za nosive zidove u zagradi stoji da su podaci dijelom nedostupni, da su od fino klasnog kamena bez armiranobetonske strukture, iznutra žbukani, a unutarnji zidovi od grubo klasnog kamena bez armiranobetonske strukture.

Postoje i dva centralna unutarnja nosiva zida na rasponu od cca dva metra na koje se jednim dijelom oslanjaju drvene grede ploče kata i tavana, stoji u dokumentu.


Reci što misliš!