Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić istaknuo je srijedu kako zavod za mirovinsko osiguranje danas ima najveći broj osiguranika koji plaćaju doprinose u odnosu na proteklih 30 godina, te da je taj broj u godinu dana porastao za 42.000

"Sa stopostotnom sigurnošću možemo reći da imamo najviše osiguranika još od uspostave Republike Hrvatske", istaknuo je Piletić na tematskoj sjednici saborskog Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo kojom je obilježena stota obljetnica mirovinskog osiguranja u Hrvatskoj.  

Broj nezaposlenih je manji nego prije pandemije, visina prosječne plaće gotovo 7500 kuna, nabrajao je Piletić dodavši kako je cilj da se do kraja mandata ove Vlade podigne prosječna plaća na 7600 kuna, a minimalna na 4250 kuna.

"Povećat ćemo mirovine za 10 posto, unatoč geopolitičkim zbivanjima i inflaciji", poručio je ministar na sjednici na kojoj je iznesen i podatak da Hrvatska danas ima oko 1,5 milijuna osiguranika i preko 1,2 milijuna korisnika mirovina. 

Silvano Hrelja iz Hrvatske stranke umirovljenika problematizirao je brojku, kojom se kaže barata u javnosti, od oko 800.000 siromašnih građana.

"Kad bi to bilo tako, onda bi svakodnevno kod nekog kontejnera bilo mrtvih", ustvrdio je Hrelja primijetivši da najniža mirovina ne znači siromaštvo jer se može graditi apartmane umjesto izdvajati novac za mirovinsko osiguranje.

Hrelja je pozvao da se automatiziraju podaci o ukupnim primanjima umirovljenika kako bismo dobili pouzdan podatak o onima koji su stvarno u potrebi.

Posebno se osvrnuo na prijedlog Hrvatske udruge poslodavaca da se stopa doprinosa za prvi mirovinski stup s 15 smanji na 13 posto poručivši da bi "to značilo totalno osiromašenje naših umirovljenika". 

Marina Vlašić Iljkić (SDP) i Katarina Peović (RF) problematizirale su održanje mirovinske štednje i drugog mirovinskog stupa.

"Vrijednost mirovinske štednje na godišnjoj je razini pala za 0,3 posto. Štediše imaju razloga za zabrinutost. Kako ih zaštiti", upitala je Vlašić Iljkić. Ustvrdila je i da pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe, umjesto predviđenih 20 000 korisnika, sada ostvaruje svega njih 6 000.

Peović je stajališta da drugi mirovinski stup treba ukinuti po uzoru na Mađarsku ili Poljsku, a sredstva građana transferirati u državni proračun. Kao opasne ocijenila je i neke najave da se ukida koncept međugeneracijske solidarnosti.   

Državni tajni Dragan Jelić odgovorio je da su planovi upravo suprotni - daljnje osnaživanje drugog i trećeg mirovinskog stupa. Istaknuo je i da mirovinski fondovi ulažu dugoročno te su svi u korona-krizi bili u plusu.

"Planiramo da obavezni mirovinski fondovi u budućnosti ulažu i u zdrava javna poduzeća i u infrastrukturne projekte gdje bi imali sigurne prihode, a plan je i smanjiti administrativne naknade", rekao je Jelić. 

O pitanju održivosti drugog mirovinskog stupa nadovezao se i Hrelja, rekavši kako bi taj stup sada "svi htjeli rušiti".

"Naši ljudi su u zabludi da bi oni bolje raspolagali s tih pet posto doprinosa. Gdje bi ih uložili? U bitcoin, u štednju s kamatom od 0,5 posto? I ovako imamo brdo siromaha koje nismo ni pobrojali", poručio je Hrelja.