Uslijed krize izazvane ratom u Ukrajini Europska unija donosi mjere za povećanje proizvodnje hrane i jačanje svoje prehrambene samodostatnosti, no dio europarlamentaraca upozorio je u srijedu da dio predloženih mjera potkopava europski Zeleni plan

Zbog sve veće cijene hrane i troškova uvoza energije i gnojiva Europska komisija predstavila je u srijedu niz mjera, a Parlament je u četvrtak usvojio Rezoluciju o hitnom akcijskom planu EU-a.

Rezoluciju o potrebi za akcijskim planom EU-a kako bi se zajamčila sigurnost opskrbe hranom u i izvan EU-a nakon ruske invazije na Ukrajinu, eurozastupnici su usvojili u četvrtak s 413 glasova za, 120 protiv i 49 suzdržanih. Zastupnici u  rezoluciji pozivaju na žurnu pomoć u obliku opskrbe hranom za Ukrajinu te na ponovno pokretanje strategije EU-a za proizvodnju hrane.

Očekuje se da će zbog ruske invazije na Ukrajinu poremećaji u lancu opskrbe hranom pogoditi EU i susjedne države, ali i brojne afričke države ovisne o uvozu žitarica iz Rusije i Ukrajine. Ruski i ukrajinski izvoz čine čak 30 posto svjetske trgovine pšenicom, 32 posto trgovine ječmom i više od 50 posto svjetske trgovine suncokretovim uljem. Rusija je za EU, po podacima Eurostata, najveći dobavljač fosilnih goriva i gnojiva koja su ključna za poljoprivrednu proizvodnju.

Komisija se hitnim akcijskim planom obvezala na novčanu pomoć europskoj poljoprivredi u iznosu od oko 500 milijuna eura, više izravnih uplata poljoprivrednicima, privremenu dozvolu proizvodnje na ugarima (zemlji koja se privremeno ne obrađuje) i ublažavanje zahtjeva za uvoz stočne hrane. Za sličan pristup zauzeli su se i europarlamentarci u Rezoluciji.

Pandemija covida-19 i rat u Ukrajini su pokazali da EU mora smanjiti svoju ovisnost o uvozu od premalog broja dobavljača, smatra Europski parlament i poziva na diversifikaciju ponude iz trećih zemalja.

Eurozastupnici traže povećanje proizvodnje hrane u EU-u

Parlament predlaže prelazak na alternativne organske izvore hranjivih tvari za poljoprivredu i potporu inovacijama u poljoprivredi kako bi se dugoročno smanjila ovisnost o uvozu gnojiva.

Od Komisije su zastupnici zatražili potporu najpogođenijim sektorima i mobiliziranje pričuve za krize u iznosu od 479 milijuna eura.

Također su se založili da se državama članicama dopustiti da subjektima na poljoprivrednom tržištu dodijele raznoliku, brzu i fleksibilnu državnu potporu.

Poljoprivredno zemljište trebalo bi koristiti samo za proizvodnju hrane i hrane za životinje, a kako bi se odgovorilo na neposredne potrebe, zastupnici žele da se 2022. poljoprivrednicima omogući korištenje zemljišta na ugaru za proizvodnju proteinskih usjeva, navodi Europski parlament .

U raspravi održanoj u srijedu dio zastupnika, prije svega zelenih i lijevih klubova, upozorili su da predložene mjere nisu u skladu sa Zelenim planom EU-a.

Zastupnici desnih klubova u Europskom parlamentu su pak podržali privremeno odstupanje od ciljeva EU-ovog Zelenog plana i strategije „Od polja do stola“ kako bi se zajamčila sigurna opskrba hranom ugrožena ratom u Ukrajini.

Janusz Wojciechowski, povjerenik Komisije za poljoprivredu u govoru u Europskom parlamentu istaknuo je važnost održavanja sigurnosti lanca opskrbe hranom, u EU-u ali i trećim zemljama.

"Sigurnost opskrbe hranom u EU-u nije ugrožena, no naš se sustav suočava s izazovima", rekao je uz napomenu da za građane Unije nije u pitanju dostupnost proizvoda nego njihova cijena. Cijene hrane porasle su za 5,6 posto u odnosu na veljaču prošle godine, te moramo zaštitit najranjivije obitelji, rekao je i napomenuo da članice imaju mogućnost hranu učiniti dostupnijom smanjenem svojih  PDV-a.

Podsjetio je i da uslijed izbjegličkog vala iz Ukrajine EU sada hrani i dodatnih tri milijuna ljudi.

Kriza traži fleksibilnost

Wojciechowski je napomenuo da je „EU gotovo neovisan po pitanju hrane" osim u ribarstvu.

Važnost ribarstva naglasio je zastupnik liberala Pierre Karleskind koji je kazao da europske brodice stoje na vezu dok Europa uvozi 80 posto morskih proizvoda.

„Moramo paziti, imamo ribarske proizvode koji bi mogli hraniti mnoge u svijetu. Ne možemo ostaviti brodice na vezu, pomozimo europskim ribarima.“, izjavio je.

Zastupnici desnih klubova pozdravili su mjere Komisije i ustvrdili da je u vrijeme krize nužna fleksibilnost i sadnja na neiskorištenim poljoprivrednim površinama zbog zadovoljenja prehrambenih potreba.

Juan Ignacio Zoido Álvarez iz Europske pučke stranke (EPP) kazao je da nema jamstva da ćemo prehraniti milijune Europljana, Ukrajinaca, ukrajinskih izbjeglica, ali i Afrikanaca koji ovise o njihovom žitu.

„Naši uzgajivači moraju proizvoditi maksimalno, ne možemo se držati inicijativa iz Zelenog plana.“, dodao je.

S njim se složila i zastupnica Simone Schmiedtbauer iz EPP-a koja je komisiji čestitala na 4 milijuna  hektara površina pod ugarom koje se  sada mogu iskoristiti.

Odstupanje od Zelenog plana

Zastupnici lijevih i zelenih klubova su, međutim, upozorili na odstupanje od strategije „Od polja do stola“ i Zelenog plana kojim se trebao smanjiti ekološki otisak prehrambenih sustava.

„Mislim da se možemo složiti da institucije i ljude koji koriste rat u svoje svrhe treba prezirati. Prezira je vrijedan i EPP koji koristi rat za vlastitu agendu u poljoprivredi. Pesticidi, više mesa, sve je protivno Zelenom planu i strategiji 'Od polja do stola'“, kazala je zastupnica Maria Noichl iz redova socijaldemokrata (S&D).

S njom se složila i zastupnica Zelenih Eleonora Evi koja smatra da „europske institucije ovim mjerama pogoduju agrokemijskim lobijima“.

Wojciechowski je ustvrdio kako su Zeleni plan i njegove strategije jedini put prema sigurnosti opskrbe hranom te da to potvrđuju i mjere sadržane u Komunikaciji Komisije o sigurnosti hrane.

U raspravi je sudjelovao i hrvatski nezavisni zastupnik Ivan Vilibor Sinčić koji je kazao da Hrvatska ima sve predispozicije da bude poljoprivredno samodostatna zemlja koja ne treba strahovati jer može nahraniti 30 milijuna ljudi.

„Bogate zemlje svoje viškove, otpatke i nekvalitetnu hranu koja ne zadovoljava standarde izvoze u zemlje periferije kontinenta. Još imamo šansu spasiti svoju poljoprivredu, djedovine i svoju imovinu. Mi, kao građani periferije Europe, nismo ničiji pokusni kunići za proizvode loše kvalitete“, izjavio je.