Nije važno koliko novca imate, već što možete njime kupiti, izreka je nepoznatog autora. Sa sto kuna u Hrvatskoj se može kupiti manje nego prije pandemije i rata.

Za 100 kuna na tržnici ili u trgovini možete kupiti sve manje proizvoda. Građani su svjesni da cijene rastu iz dana u dan. Ističu da su neke stvari poskupjele i do 50 posto.

Rastu cijene iz tjedna u tjedan, a odemo li dvije godine unatrag, za isti novac mogli smo kupiti još i više:

Za 100 kuna ste 2020. godine mogli kupiti 15 i pol litara mlijeka, a danas oko 13 litara. Suncokretova ulja devet litara, a danas oko šest i pol. Na početku pandemije 2020. za 100 kuna mogli ste natočiti 11 litara benzina. Danas sedam litara.

Od 1. travnja PDV na neke proizvode bit će niži, ali to tek djelomično utječe na cijene.

Zdravko Marić, ministar financija, kaže da je cijena maslaca u proteklih nekoliko tjedana i mjeseci značajno otišla gore, što nije imalo nikakve veze s porezima. “Mi smatramo i nadamo se da će s ovim značajnim snižavanjem PDV-a biti dovoljno prostora za snižavanje i ublažavanje bilo kojih daljnjih momenata što se tiče cijena”, naglašava Marić.

Iako je rasla i prosječna plaća, jasno je da zarađeni novac vrijedi manje.

Tako je za cijelu prosječnu plaću, koja je 2020. iznosila 6763 kune, bilo moguće kupiti 732 litre benzina. Godine 2022. prosječna plaća narasla je na oko 7300 kuna, dovoljno za 564 litre goriva.

Velik dio građana zarađuje i manje. 50 posto zaposlenih ima plaću manju od 6000 kuna.

Prosječan građanin troši čak 27 % primanja na hranu. Velik dio građana puno više.

Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata upozorava da je udio troška hrane kod siromašnijih veći od 40 posto, pa i 50 posto plaće, odnosno mirovine. Rast cijena smanjuje potrošnju. Stoga nam i Standard & Poor’s, umjesto pet posto – predviđa rast BDP-a dva i pol posto, prenosi Dnevnik.hr.